Dedukcija

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Dedukcija ili Deduktivna logika je logička metoda. Predstavlja oblik posrednog zaključka kod kojeg se zaključni sud izvodi od općeg ka posebnom ili pojedinačnom. Kada deduktivni zaključak ima tačno dvije premise (polazni sud) i konkluziju on se naziva silogizam. U zavisnosti od toga od kakvih je sudova građen može biti: kategorički, hipotetički i disjunktivni. Najčešći oblik silogizma je "kategorički silogizam", on je građen od tri kategorička suda, na primjer:

Svi ljudi(M) su živa bića(P)

Bosanci su ljudi(M)

________________________

Bosanci(S) su živa bića(P)

Ovaj zaključak se sastoji tačno iz tri suda i tri različita pojma. Pojmovi se razlikuju po obimu. Pojam koji ima najširi obim se naziva terminus maior-P, pojam sa najužim obimom naziva se terminus minor-S, pojam sa srednjim obimom terminus medius-M.

Kategorički silogizam ima četiri osnovne figure koje zavise od položaja srednjeg termina:

1. MP i SM = SP I figura: daare, lat.
2. PM i SM = SP
3. MP i MS = SP
4. PM i MS = SP