Dorygnathus | |
---|---|
![]() Umjetnički prikaz, izgled repa je hipotetičan | |
Status zaštite | |
Status zaštite: fosili | |
Raspon fosila | |
Rana jura | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Sauropsida |
Red: | †Pterosauria |
Podred: | †Rhamphorhynchoidea |
Porodica: | †Rhamphorhynchidae |
Rod: | †Dorygnathus Wagner, 1860. |
Vrste | |
Dorygnathus banthensis (Theodori, 1830.) Wagner, 1860. (tipična) | |
Baze podataka | |
Dorygnathus (hrv. "čeljust-koplje") bio je rod pterosaura koji je tijekom ranog perioda jure, prije 180 milijuna godina, nastanjivao područje današnje Europe, koje je tada bilo pokriveno plitkim morem. Imao je kratak raspon krila od 1,5 m i relativno malenu trokutnu prsnu kost, za koju su se vezivali letni mišići. Lubanja mu je bila duga, a očne šupljine bile su najveći otvori na njoj. Na prednjem dijelu čeljusti imao je velike zakrivljene očnjake koji nisu dolazili u kontakt kada je čeljust bila zatvorena, dok je u zadnjem dijelu čeljusti imao manje, ravnije zube.[1] Posjedovanje različitih zuba, što se naziva heterodontija, vrlo je rijetko kod gmazova, ali je česta pojava kod primitivnih pterosaura. Takvi zubi kod Dorygnathusa ukazuju na ishranu ribama.[1] Peti prst na zadnjim udovima kod Dorygnathusa bio je neobično dug i usmjeren prema van. Njegova funkcija nije sigurno utvrđena, ali možda je podržavao membranu poput one između prstiju krila i pteroidne kosti. Dorygnathus je, prema Davidu Unwinu, bio u srodstvu s kasnojurskim pterosaurom, Rhamphorhynchusom, te je živio u isto vrijeme kada i Campylognathoides u Holzmadenu i Ohmdenu.[1]