Back آلة افتراضية معتمدة على النواة Arabic Màquina virtual basada en nucli Catalan Kernel-based Virtual Machine Czech Kernel-based Virtual Machine German Kernel-based Virtual Machine English Kernel-based Virtual Machine Spanish Kernel-based Virtual Machine Finnish Kernel-based Virtual Machine French Kernel-based Virtual Machine Hungarian Mesin Virtual berbasis Kernel ID

KVM

Kernel-based Virtual Machine
IzdavačOpen Virtualization Alliance (OVA)
PlatformaLinux
ŽanrHipervizor
LicencijaGNU General Public License i GNU Lesser General Public License
Internetska
stranica		linux-kvm.org

KVM (od engleskog Kernel-based Virtual Machine) računalni je virtualni stroj koji postoji kao modul jezgre (kernela) u Linuxu i koji omogućuje punu hardversku virtualizaciju koristeći nove programske naredbe uvedene s procesorima Intel Pentium 4 (Modeli 662 i 672) tijekom 2005. godine. Tvrtka Intel naziva ovu tehnologiju VT-x, a tvrtka AMD upotrebljava naziv AMD-V. AMD-ovi procesori podržavaju ovu tehnologiju od 2006. godine.

KVM (kernel) modul omogućuje jezgri sustava da radi kao hipervizor za virtualizaciju, s podrškom u hardveru. To znači da KVM pruža hardverski potpomognutu virtualizaciju za širok izbor gostujućih operacijskih sustava (virtualnih računala) uključujući Linux, BSD, Solaris, Windows, Haiku, ReactOS, Plan 9, AROS Research Operating System i macOS. Osim toga, podržava i Android, GNU/Hurd (Debian K16), Minix 3.1.2a, Darwin i druge operacijske sustave.

KVM[1] ima integrirane i mnoge druge značajke[2], poput:

  • Podrške za Kernel Samepage Merging.
  • Dodavanje CPU jezgri u radu virtualnog računala.
  • Dodavanje PCI uređaja u radu virtualnog računala.
  • QMP - Qemu Monitor Protocol.
  • Vmchannel - komunikacijski kanal između hipervizora i virtualnog računala.
  • Podršku za ugniježđenu virtualizaciju (nested virtualization).
  • Podršku za memory ballooning i mnoge druge.

KVM je standardan dio Linuxovog kernela od inačice 2.6.20 iz 2007. godine.[3]

KVM je izvorno dizajniran za x86 arhitekturu procesora (prije navedene procesore tvrtki Intel i AMD), ali je do sada prenesen i na druge arhitekture procesora, poput S/390,[4] PowerPC,[5] IA-64, ARM[6] i RISC-V.[7]

  1. ↑ Horvat, Hrvoje. 6. srpnja 2023. Operativni sustavi i računalne mreže - Linux u primjeni. Hrvoje Horvat. Osijek. str. 1080–1084. doi:10.5281/zenodo.8119310. ISBN 978-953-59438-9-1CS1 održavanje: datum i godina (link)
  2. ↑ KVM Features - KVM. www.linux-kvm.org. Pristupljeno 23. veljače 2024.
  3. ↑ Linux kernel 2.6.20, Section 2.2. Virtualization support through KVM. kernelnewbies.org. 5. veljače 2007. Pristupljeno 16. lipnja 2014.
  4. ↑ Gmane - Mail To News And Back Again. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. rujna 2007. Pristupljeno 7. svibnja 2007.
  5. ↑ Gmane Loom  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. rujna 2007. (Wayback Machine)
  6. ↑ KVM/ARM Open Source Project. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2013. Pristupljeno 1. studenoga 2017.
  7. ↑ KVM Changes Land In Linux 5.16: RISC-V Hypervisor Support, AMD PSF Control Bit. www.phoronix.com (engleski). Pristupljeno 21. travnja 2023.

KVM

Dodaje.pl - Ogłoszenia lokalne