Magnolija (Rod cvjetnica Magnolia) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Tracheophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Magnoliales |
Porodica | Magnoliaceae |
Rod | Magnolia |
Podrodovi | |
| |
Sinonimi | |
|
Magnolije (lat. Magnolia) veliki su rod cvjetnica u porodici Magnoliaceae iz razreda Magnoliopsida, divizija Tracheophyta.[2] Tipska vrsta je Magnolia virginiana.
Rod Magnolia ima oko 210 vrsta, čiji broj zavisi od taksonomskog pristupa. Najnovija molskaa i morfološka istraživanja pokazuju da su bivši rodovi Talauma, Dugandiodendron, Manglietia, Michelia, Elmerrillia, Kmeria, Parakmeria, Pachylarnax (i mali broj monospecifičnih rodova) svi pripadaju istom rodu, Magnolia s. l. (sl = sensu lato: u širem smislu, za razliku od s. s. = sensu stricto: u užem smislu). Rod Magnolia s. s. sadrži oko 120 vrsta.
Magnolia drevni je rod. Pojavljujući se prije pčela, teoretizira se da su cvjetovi evoluirali u pravcu koji bi podsticao oprašivanje putem tvrdokrilaca.[3] Kako bi se izbjegla šteta od oprašivanja takvim insektima, cvjetovi plodnice cvijeta Magnolia izuzetno su žilave.[4]
Fosilizirani primjerci M. acuminata pronađeni su iz doba od prije 20 miliona godina, a biljke koje se mogu prepoznati pripadaju porodici Magnoliaceae potiču od prije 95 miliona godina.[5] Drugi aspekt roda magnolij za koji se smatra da predstavlja predačko stanje je da je cvjetni pupoljak zatvoren u braktejama a ne u cvjetnim čašicama, dijelovi perijanta su nediferencirani i nazivaju se tepali, u kojima nema razlike između čašičnih listova i latica. To obilježje, Magnolia dijeli s nekoliko drugih cvjetnica u blizini baze roda cvjetnica, poput Amborella i Nymphaea (kao i sa mnogo novijih biljaka poput roda Lilium).
Prirodni raspon rasprostranjenja vrsta roda Magnolia vrsta je disjunktna distribucija, s glavnim središtem na istoku i jugoistoku Azije i sekundarnim centrom u istočnoj Sjevernoj Americi, Srednjoj Americi, zapadnoj Indiji, a neke vrste u Južnoj Americi.