Manipulacija

Manipulacija (lat. manipulus = rukovet, snop, svežanj) je termin sa mnogostrukim značenjem, kao što su rukovanje, raspolaganje, upravljanje, upotrebljavanje, stručan način rada. U prenesenom značenju, najrašireniji smisao ima psihosociološko značenje koje se odnosi na upravljanje ljudskim ponašanjem, iskorištavanje ljudskih navika i sklonosti u određene svrhe, često i vješto varanje, podvaljivanje, u novije vrijeme i spinovanje.^[1][2]

Psihološke manipulacije su oblik društvenog uticaja čiji je cilj promjenu percepcije ili ponašanja drugih, primjenom podmukle, obmanjujuće ili uvredljiv taktike. Od usmjerenja interesa manipulatora, često na račun drugog, takve metode se mogu smatrati eksploatatorskim, uvredljivim, podmuklim i prevarantskim. Socijalni utiecaj nije nužno negativan. Primjerice, ljekari mogu pokušati uvjeriti pacijenta da promijeni nezdrave navike. Obično se smatra da je socijalni uticaj bezopasan ako se poštuje pravo izložene osobe da to prihvati ili odbije i nije neopravdano prisiljena. U zavisnosti od konteksta i motivacije, društveni uticaj može predstavljati nepoštene manipulacije.

Glagol manipulirati ima i radni i trpni oblik: manipulrati nekoga ili nešto i biti manipuliran od nekoga ili nečega. Upotreba ovisi od konteksta rečenice (vidi dolje).

1. ^ Braiker H. B. (2004): Who's pulling your strings ? How to break the cycle of manipulation. ISBN 0-07144672-9.
2. ^ Simon G. K. (1996): In sheep's clothing: Understanding and dealing with manipulative people. ISBN 978-1935166306.