Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Nadbiskup

Josip Štadler, nadbiskup vrhbosanski od 1881. do 1918. godine

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«) je naziv koji se u Katoličkoj Crkvi daje biskupu koji se nalazi na čelu jedne nadbiskupije.

Dijeceza se naziva nadbiskupijom kad je riječ o metropoliji, to jest središtu jedne crkvene pokrajine, ili kad su posrijedi historije razlozi. Nadbiskup se od biskupa razlikuje čašću, ali ne i svetim Redom: nadbiskup i biskup su isti stepen sakramenta reda, a razlika među njima nije sakramentalna, nego funkcionalna. Zato biskup, kad postaje nadbiskupom, ne mora primiti nikakav novi sakrament ili sveti Red.

Nadbiskup koji se nalazi na čelu metropolije naziva se i metropolit.

U Rimokatoličkoj Crkvi postoje i nadbiskupi koji nisu metropoliti. Tri su vrste takvih nadbiskupa:

  • Naslovni nadbiskupi - nadbiskupi ugašenih nadbiskupija čiji naslov nose. Takvi nadbiskupi često djeluju u rimskoj kuriji ili kao papinski nunciji.
  • Nadbiskupi u dijecezama koje nose naziv nadbiskupije, premda nisu metropolije, pa tako ni sjedište crkvene pokrajine. Takav je slučaj, primjerice, s nadbiskupima Strasbourga, koji je izravno podređen Svetoj Stolici, Avignona koji je sufragan marsejskoga nadbiskupa. U Hrvatskoj je u takvom položaju zadarska nadbiskupija, koja je izravno podređena Svetoj Stolici.
  • Biskupi koji prime naslov nadbiskupa ad personam, a da njihova dijeceza ne postane nadbiskupijom. U tom slučaju naslov nadbiskupa ostaje vezan uz osobu, poput počasnog naslova.

Nadbiskup koji je i metropolit nosi palij, dok ga nadbiskupi koji to nisu ne nose.

U pravoslavlju nadbiskup se naziva arhiepiskop.[1],

  1. ^ "Archbishop Petar Čule [Catholic-Hierarchy]". www.catholic-hierarchy.org. Pristupljeno 2022-05-25.

Previous Page Next Page