Paleogenetika je dio genetike koja istražuje sačuvani genetički materijal ostataka drevnih organizama.[1] Ovaj pojаm u nauku su uveli Emile Zuckerkandl i fizički hemičar Linus Carl Pauling, 1963. godine u okviru ispitivanja mogućnosti primjene u obnovi polipeptidnih sekvenci iz biološke prošlosti.[2] Prvu sekvencu neke drevne DNK, koja je bila izolovana iz muzejskog primjerka izumrle vrste zebre pod imenom kvaga (Equus quagga quagga), objavio je tim na čelu sa Allanom Wilsonom, 1984. godine.[3]
Paleogenetičari ne obnavljaju stvarne organizme, nego sekvence drevne DNK koju zajednički proučavaju primjenom različitih analitičkih metoda.[4] Na mnogo načina, genetika organizama je "jedini direktni svjedok izumrlih vrsta i evolucijskih događaja“.[5]
|laysource=
zanemaren (prijedlog zamjene: |lay-source=
) (pomoć); Nepoznati parametar |layurl=
zanemaren (prijedlog zamjene: |lay-url=
) (pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)[mrtav link]
|archive-url=
zahtijeva |url=
(pomoć), 18. 10. 2015. Nepoznati parametar |laysource=
zanemaren (prijedlog zamjene: |lay-source=
) (pomoć); Nepoznati parametar |layurl=
zanemaren (prijedlog zamjene: |lay-url=
) (pomoć); |access-date=
zahtijeva |url=
(pomoć)