Perfuzija je prolaz tekućine kroz cirkulacijski ili limfni sistem do organa ili tkiva,[1] obično se odnosi na isporuku krvi u kapilarno ležište u tkivu. Perfuzija se mjeri kao brzina kojom se krv isporučuje u tkivo,[2] ili volumen krvi po jedinici vremena (krvni protok) po jedinici mase tkiva. SI jedinica je m3/(s·kg), iako se za ljudske organe perfuzija obično navodi u ml/min/g.[3] Riječ je izvedena od francuskog glagola "perfuser" što znači "preliti ili kroz".[4] Sva životinjska tkiva zahtijevaju adekvatnu opskrbu krvlju za zdravlje i život. Loša perfuzija (malperfuzija), odnosno ishemija, uzrokuje zdravstvene probleme, kao što se vidi kod kardiovaskularnih bolesti, uključujući koronarnu bolest, cerebrovaskularnu bolest, bolest perifernih arterija, i mnoga ostala stanja.
Testovi koji potvrđuju da postoji adekvatna perfuzija su dio procesa procjene pacijenta koji obavlja medicinsko ili osoblje hitne pomoći. Najčešći metodi uključuju procjenu kože boje tijela, temperatura, stanja (suho/mehko/čvrsto/natečeno/utonulo/itd) i punjenje kapilara.
Tokom velikih operacija, posebno kardiotoraksne hirurgije, perfuziju moraju održavati i upravljati uključeni zdravstveni radnici, umjesto da se prepuštaju samo homeostazi tijela. Kako su glavni hirurzi često previše zauzeti da bi sami upravljali svim hemodinamskim kontrolom, stručnjaci koji se zovu perfuzionisti upravljaju ovim aspektom. Godišnje se obavi više od sto hiljada procedura perfuzije.[5]