Potisak

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Mehanika kontinuuma
|
Zakoni Zakon održanja mase Zakon održanja količine kretanja Zakon održanja energije Nejednakost entropije
Mehanika čvrstih tijela Čvrsta tijela · Napon · Deformacija · Teorija konačnih deformacija · Teorija infinitezimalnih napreazanja · Elastičnost (linearna) · Plastičnost · Savijanje · Hookeov zakon · Teorija o otkazu materijala · Mehanika loma · Mehanika kontakta (frikciona)
Mehanika fluida Fluidi · Statika fluida Dinamika fluida · Arhimedov zakon · Bernoullijeva jednačina · Navier–Stokesove jednačine · Hagen–Poiseuilleova jednačina · Pascalov zakon · Viskoznost (Njutnovski fluid · Nenjutnovski fluid) · Potisak · Pritisak
Naučnici Bernoulli · Boyle· Cauchy · Charles · Euler · Gay-Lussac · Hooke · Newton · Pascal · Navier · Stokes
p r u

Potisak ili uzgon jest sila koja djeluje na sva tijela uronjena u fluide (tekućine i plinove) koji se nalaze u potencijalnom polju sila (gravitacijsko polje, sistem ubrzanja), a nastaje uslijed razlike hidrostatičkih pritisaka koji djeluju na donji i gornji dio tijela.

Da bi izveli formulu za intenzitet te sile, zamislimo da je u neku posudu s tekućinom stavljeno tijelo oblika kocke stranice ${\displaystyle \mathbf {} a}$ te da je to tijelo tako orijentisano da je jedna njegova ploha paralelna s dnom posude. Kocka je omeđena sa šest ploha i hidrostatički pritisak u tekućini djeluje na svaku od njih. Pritisci na četirima vertikalnim plohama se međusobno poništavaju, s obzirom na to da se sve četiri nalaze na istoj dubini i svaka od njih ima plohu nasuprot sebi na koju djeluje isti srednji pritisak. Stvar je drugačija s dvije horizontalne plohe; gornja ploha se nalazi na nekoj dubini ${\displaystyle \mathbf {} h}$, a donja ploha se nalazi na dubini ${\displaystyle \mathbf {} h+a}$. Iz toga slijedi da na gornju plohu prema dole djeluje hidrostatički pritisak.

${\displaystyle \mathbf {} p=\rho gh}$

gdje je ${\displaystyle \mathbf {} \rho }$ gustoća tekućine, a ${\displaystyle \mathbf {} g}$ je intenzitet gravitacijskog polja, tj. ubrzanje sile teže.

Na donju plohu prema gore djeluje hidrostatički pritisak

${\displaystyle \mathbf {} p=\rho g(h+a)}$

Rezultantna sila na tijelo proizlazi iz razlike ta dva pritiska

${\displaystyle \mathbf {} F_{u}=S(\rho gh-\rho gh-\rho ga)=S\rho ga=\rho gV}$

gdje je ${\displaystyle \mathbf {} S}$ površina plohe kocke, a ${\displaystyle \mathbf {} V}$ volumen kocke.

Silu ${\displaystyle \mathbf {} F_{u}=\rho gV}$ zovemo potisak i ta sila u gravitacionom polju Zemlje uvijek djeluje prema gore, odnosno u općem slučaju, djeluje u smjeru suprotnom od volumenske sile polja u kojem se nalaze tekućina i uronjeno tijelo. Kako je vidljivo iz formule, intenzitet te sile je zapravo jednak težini tekućine koju je uronjeno tijelo istisnulo, a to ovisi samo o volumenu tijela, ne i o njegovom obliku. Iz toga slijedi da navedena formula vrijedi posve općenito.

Ako je gustoća uronjenog tijela veća od gustoće tekućine, ${\displaystyle \mathbf {} \rho _{t}>\rho }$, tada će tijelo tonuti jer je težina tijela veća od sile potiska. Ako su gostoće jednake, ${\displaystyle \mathbf {} \rho _{t}=\rho }$, tada će tijelo mirno lebdjeti u tekućini, a ako je gustoća manja, ${\displaystyle \mathbf {} \rho _{t}<\rho }$, tada će tijelo isplivati na površinu i ostati uronjeno samo do one dubine na kojoj se uravnotežuju težina tijela i uspon.