Predsjednik-regent
Riigihoidja | |
---|---|
Sjedište | Tallinn, Estonija |
Inauguracijski držac | Konstantin Päts |
Formiranje | 3. rujna 1937. |
Ukinuta | 24. travnja 1938. |
Zamjenik | Johan Laidoner |
Riigihoidja (srpskohrvatski: Predsjednik-regent) bio je naziv za političku funkciju u Estoniji koja je objedinjavala funkcije premijera i šefa države, a postojala je od 3. rujna 1937. godine do 24. travnja 1938. godine. Jedina osoba koja je obnašala dužnost predsjednika-regenta bio je Konstantin Päts, bivši peterostruki državni starješina.[1] Njegov neslužbeni nasljednik i zamjenik bio je Johan Laidoner, vrhovni zapovjednik oružanih snaga.
Institucija predsjednika-regenda formirana je u izrazuto turbulentnom, mada neobično "mirnom" periodu estonske historije znanom kao "Doba šutnje". Naime, Päts je u to doba bio premijer Estonije u službi Državnog starješine te je u ožujku 1934. godine izveo državni udar i preuzeo apsolutnu vlast u zemlji; situacija je već od ranije bila kaotična jer je država radila na suzbijanju profašističkog pokreta Vaps, tako da su određena ograničenja na polju građanskih i političkih sloboda već postojala. Nakon državnog udara, Päts je postao autokratski vladar te je dodatno produljio izvanredno stanje, pri čemu se njegova autokratska vladavina ipak smatra iznimno blagom u odnosu na brojne slične primjere u tadašnjoj Europi.
Dana 17. kolovoza 1937. godine proglašen je Zakon o tranzicijskom periodu, koji je stupio na snagu 3. rujna iste godine. Prema odredbama tog zakona, premijer (što je Päts tada službeno bio) mogao je obnašati svoje dužnosti kao čuvar države u službi Državnog starješine sve do početka zasjedanja novog saziva Riigikogua. Time je praktički stvorena funkcija predsjednika-regenta. Päts se doista držao zakonskih odredbi te se nakon održanih izbora 1938. godine povukao s ove funkcije, ali je praktički naslijedio sam sebe s obzirom na činjenicu da je na tim istim izborima izabran za predsjednika. Päts će tako ostati na vlasti sve do sovjetske okupacije u lipnju 1940. godine.