Rotifera

Rotifera
(Koljeno rotifera ili kolnjaci)
Vremenski raspon:
eocen, prije 56 miliona godina – Sadašnjost
Rotifera; (Koljeno rotifera ili kolnjaci); Vremenski raspon:; eocen, prije 56 miliona godina – Sadašnjost
	Mikroskopski izgled rotifera
Sistematika
Carstvo	Animalia
Natkoljeno	Platyzoa
Koljeno	Rotifera; Cuvier, 1798. ; Razredi; Digononta; Eurotatoria Bdelloidea; Monogononta; ; Pararotatoria Seisonidae; ;

Rotifera (lat. rota = kolo + -fer = nosač), obično nazivane životinje s kolima ili kolnjaci ili kolaste životinjice,^[1] čine koljeno Rotifera, bosanski obično rotifere. To su organizmi, beskičmenjaci, Pseudocelomata mikroskopseke ili submikroskopskih dimenzija.

Prvi ih je opisao John Harris, 1696., a ostale oblike Antonie van Leeuwenhoek, 1703.^[2] Većina rotifera le dugs od 0.1–0.5 mm, iako se njihova veličina može kretati od 50 µm do preko 2 mm,^[1] i uobičajene su u slatkovodnom okruženju širom svijeta s nekoliko vrsta u slanim vodama.

Neke rotifere su slobodnoplivajuće planktonske, drugi se kreću vrpcom duž supstrata, a neki su sesilne, koji žive unutar cijevi ili želatinozni organizmi koji su pričvršćeni na supstrat. Postoji oko 25 kolonijalnih vrsta (npr. Sinantherina semibullata), bilo sjedeće ili planktonske. Rotiferi su važan dio slatke vode zooplanktona, glavni su izvor hrane i sa mnogim vrstama također doprinose razgradnji organske tvari u tlu.^[3] Većina vrsta je kosmopolitska, ali postoje i neke endemske vrste, poput Cephalodella vittata u Bajkalskom jezeru.^[4] No, nedavni dokazi putem barkodiranja sugeriraju da su neke 'kosmopolitske' vrste, poput Brachionus plicatilis, Brachionus calyciflorus, Lecane bulla, između ostalih, zapravo su kompleks vrsta.^[5]^[6] U nekim novijim tretmanima, rotiere se postavljaju s Acanthocepha u većem kladusu zvanom Syndermata.

^ ^a ^b Howey, Richard L. (1999). "Welcome to the Wonderfully Weird World of Rotifers". Micscape Magazine. Pristupljeno 19. 2. 2010.
^ Harmer, Sidney Frederic; Shipley, Arthur Everett (1896). The Cambridge Natural History. The Macmillan company. str. 197. Pristupljeno 25. 7. 2008. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
^ "Rotifers". Freshwater Life. Arhivirano s originala, 1. 8. 2012. Pristupljeno 19. 2. 2010.
^ Hendrik Segers (2007). Annotated checklist of the rotifers (Phylum Rotifera), with notes on nomenclature, taxonomy
^ Gómez, Africa; Serra, Manuel; Carvalho, Gary R.; Lunt, David H. (juli 2002). "Speciation in ancient cryptic species complexes: evidence from the molecular phylogeny of Brachionus plicatilis (Rotifera)". Evolution; International Journal of Organic Evolution. 56 (7): 1431–1444. doi:10.1111/j.0014-3820.2002.tb01455.x. ISSN 0014-3820. PMID 12206243.
^ Dec 2011 4th Internat. Barcode of Life conference, University of Adelaide

[Howey-1] Howey, Richard L. (1999). "Welcome to the Wonderfully Weird World of Rotifers". Micscape Magazine. Pristupljeno 19. 2. 2010.

[cambridge1896-2] Harmer, Sidney Frederic; Shipley, Arthur Everett (1896). The Cambridge Natural History. The Macmillan company. str. 197. Pristupljeno 25. 7. 2008. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)

[3] "Rotifers". Freshwater Life. Arhivirano s originala, 1. 8. 2012. Pristupljeno 19. 2. 2010.

[4] Hendrik Segers (2007). Annotated checklist of the rotifers (Phylum Rotifera), with notes on nomenclature, taxonomy

[5] Gómez, Africa; Serra, Manuel; Carvalho, Gary R.; Lunt, David H. (juli 2002). "Speciation in ancient cryptic species complexes: evidence from the molecular phylogeny of Brachionus plicatilis (Rotifera)". Evolution; International Journal of Organic Evolution. 56 (7): 1431–1444. doi:10.1111/j.0014-3820.2002.tb01455.x. ISSN 0014-3820. PMID 12206243.

[6] Dec 2011 4th Internat. Barcode of Life conference, University of Adelaide

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]