Savijanje

Savijanje I-profila
Mehanika kontinuuma
|
Naučnici

Savijanje (ili fleksija) opisuje ponašanje vitkih konstrukcijskih elemenata, opterećenih vanjskim silama okomito ili uzdužno na osu elementa. Opterećenje koje djeluje na konstrukciju je moment savijanja, a to je sila koja djeluje na nekoj udaljenosti od posmatranog uklještenja (krak):

gdje je:

  • - moment savijanja (Nm)
  • - sila koja savija (N)
  • - udaljenost sile od ukliještenja (m)

Pretpostavlja se da konstrukcioni element ima barem jednu od dimenzija dosta manju (obično 1/10, ili manje, od druge dvije).[1] Kada je dužina elementa dosta veća od širine i debljine, element se naziva greda. Šipke za vješalice u ormaru se ugibaju pod težinom gardarobe koja visi na njima i primjer je savijanja u svakodnevnici. S druge strane, ljuska je struktura bilo koje geometrijske forme gdje su dužina i širina istog reda veličine, ali debljina konstrukcije (poznata kao "zid") znatno je manja. Primjer ljuske koja trpi savijanje jeste kratka cijev tankih zidova, ali velikog prečnika, koja je ukliještena na krajevima, a opterećena bočno.

U nedostatku uvjeta, termin "savijanje" je dvosmislen jer može doći do lokalnog savijanja u svim objektima. Stoga, da bi korištenje termina bilo preciznije, inženjeri ga koriste za određene objekte, kao što su savijanje greda,[1] savijanje šipki,[2] savijanje ljuski,[2] savijanje ploča[3] itd.

  1. ^ a b Boresi, A. P. and Schmidt, R. J. and Sidebottom, O. M., 1993, Advanced mechanics of materials, John Wiley and Sons, New York.
  2. ^ a b Libai, A. and Simmonds, J. G., 1998, The nonlinear theory of elastic shells, Cambridge University Press.
  3. ^ Stephen Timoshenko and Woinowsky-Krieger, S., 1959, Theory of plates and shells, McGraw-Hill.

Savijanje

Dodaje.pl - Ogłoszenia lokalne