Schiavona | |
---|---|
Schiavona | |
Vrsta | mač |
Država podrijetla | Mletačka Republika Mletačka Dalmacija |
Povijest uporabe | |
U službi | 15. stoljeće – 18. stoljeće |
Dužina | 900 mm – 1200 mm |
Masa | 0,9 kg do 1,4 kg |
Schiavona je dalmatinski renesansni mač koji je korišten od kraja 15. do početka 19. stoljeća. Korištena je primarno kao pješačko oružje, kod profesionalnih vojnika iz Dalmacije i Istre u mletačkoj mornarici. Mač se koristio za borbe na kopnu i moru, a osim u Sjevernoj Italiji mač je kasnije korišten u Škotskoj, gdje je do danas mač ovog tipa ostao dio svečane odore škotskih "highland" pukovnija.
Veliku popularnost stekao je u 16. stoljeću, pogotovo nakon Lepantske bitke u kojoj su mletački vojnici iz Dalmacije, naoružani upravo schiavonama, odigrali ključnu ulogu u pobijedi nad turskom flotom. Korištena je sve do Napoleonskih ratova, a danas je još uvijek osim u muzejima, možemo pronaći u Hrvatskoj, kao dio tradicionalne nošnje dalmatinskih gradova (Vela Luka, Korčula).
Schiavona ima široko dvosjeklo sječivo koje je namijenjeno za sječu i bod i s velikim štitnikom za ruku u obliku košarice koji se osim za zaštitu korisitio i za udarce. Schiavona je dobila ime po gardi mletačkog dužda koju su činili Hrvati (Slaveni, Schiavoni) iz Dalmacije (Boke) i Istre. Schiavona je u 17. stoljeću postalo omiljeno oružje u Italiji i u zemljama koje trgovale su s njom, kao pješačko, ali i kao oružje teške konjice.[2] Ime "schiavona" dolazi meltačkog naziva za slavensko stanovništvo Dalmacije (i Istre), te bi u doslovnom prijevodu značilo mač "slavenka" ili "dalmatinka". Isti korijen imena pronalazimo kod starije schiavonesce, no radi se o dva različita mača, schiavonesca je stariji i veći mač, gotovo mač za dvije ruke, dok je schivona kraći moderniji mač s košarom, poveznicu kod primjeraka iz Dalmacije pronalazimo u takozvanoj "mačjoj" ili "lavljoj" glavi na dnu drške.