Tikva | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Cucurbitales |
Porodica | Cucurbitaceae |
Rod | Citrubita |
Vrsta | C. pepo |
Dvojno ime | |
Cucurbita pepo L. | |
Sinonimi | |
|
Tikva ili bundeva ponekad i buća (latinski: Cucurbita pepo) je vrsta biljke iz porodice Cucurbitaceae. Plodovi su najčešće okrugli, spljošteno ili izduženo ovalni, s glatkom, blago rebrastom korom, unutra intenzivno žute do narandžaste obojenosti. Debeli školjka sadrži sjemenke i pulpu. Neke sorte sa sa sličnim izgledom i su i izvedeni iz vrste Cucurbita maxima. Specifična zimske sorte potiču od drugih vrsta, uključujući i C. argyrosperma i C. moschata, koje se također ponekad nazivaju "bundeva" ili tikva. U Novom Zelandu i području australskog govornog engleskog jezika, termin bundeve uglavnom se odnosi na širu kategoriju pod nazivom zimske squash.[2] Na Zapadnom Balkanu su posebno raširene sorte zvane masirača ili stambolka, sa većom količinom jestive pulpe.
Bundeve su porijeklom iz Sjeverne Amerike. Odavno se široko uzgajaju za komercijalnu upotrebu, a koriste se kako u hrana i za rekreaciju. Pita od tikve – tikvenjača naprimjer, je tradicionalni dio obroka zahvalnosti u Kanadi i SAD-u, iako su komercijalno konzervirani tikveni prei i pite od bundeve obično izrađeni od različitih vrste zimskih vrsta često isklesan kao lampioni za ukras oko Noći vještica, zabavnog obreda zvanog Halloween. Ta praksa polahko pristiže i u Bosnu i Hercegovinu. Međutim, na Zapadnom Balkanu, posebno u Bosni, tikva se prvenstveno upotrebljava za sprevljanje pita, nadjevaka, pečenih i kuhanih jela, sokova i džemova, a popularno je i prženje posoljenih košpica.