Transpozaza je enzim koji se vezuje za kraj transpozona i katalizuje pomeranje transpozona do drugog dela genoma putem "izreži i spoji" mehanizma ili replikativnog transpozicionog mehanizma.
Reč "transpozaza" su formirale osobe koje su klonirale enzim koji je neophodan za tranpoziciju Tn3 transpozona.[1] Potojanje transpozona je postulirala Barbara Maklintok tokom kasnih 1940-tih, koja je izučavala nasleđivanje kukuruza, dok je aktuelna molekularna baza transpozicije opisana znatno kasnije. Maklintok je otkrila da delovi hromozoma menjaju svoje pozicije, skačući iz jednog hromozoma u drugi. Repozicioniranje tih transpozona (koji kodiraju boju) omogućava izražavanje drugih gena za pidment.[2] Transpozicija kod kukuruza uzrokuje promene boje; dok kod drugih organizama, kao na primer kod bakterija, ona može da uzrokuje nastanak otpornosti na antibiotike.[2] Transpozicija je takođe važna pri kreiranju genetičke raznovrsnosti unutar vrsta i adaptabilnositi na promenljive životne uslove.[3] Tokom ljudske evolucije, oko 40% genoma je razmešteno putem transpozicije transpozona.[2]
Transpozaze su klasifikovane pod EC brojem EC 2.7.7.
Geni koji kodiraju transpozaze su široko rasprostranjeni u genomima većine organizama i ubrajaju se među najzastupljenije poznate gene.[4]