Abraham Lincoln | |
---|---|
16. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država | |
Vrijeme na dužnosti 4. mart 1861 – 15. april 1865. | |
Prethodnik | James Buchanan |
Nasljednik | Andrew Johnson |
Zastupnik u Zastupničkom domu iz 7. distrikta države Illinois | |
Vrijeme na dužnosti 4. mart 1847 – 3. mart 1849. | |
Prethodnik | John Henry |
Nasljednik | Thomas L. Harris |
Lični podaci | |
Rođenje | Hodgenville, Kentucky, SAD | 12. februar 1809.
Smrt | 15. april 1865 Washington, D.C., SAD | (56 godina)
Nacionalnost | Amerikanac |
Politička stranka | Republikanska stranka (1856–) Vigovci (–1856) |
Djeca | Robert Todd Lincoln Edward Baker "Eddie" Lincoln William Wallace "Willie" Lincoln Thomas "Tad" Lincoln |
Obrazovanje | – |
Vjera | Ireligija |
Potpis |
Abraham Lincoln bio je američki političar koji je služio kao 16. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.[1][2][3]
Još dok je kao splavar na Mississippiju gledao lancima vezane crnce za tržište robljem, zakleo se da će ustati protiv ropstva. Kao član Kongresa (1847–1849), istupa protiv uvođenja ropstva na novim područjima Sjedinjenih Država. Godine 1854, u poznatom govoru napada Dogovor Kansas – Nebraska, kojim se omogućavalo ropstvo u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iste godine učestvuje u osnivanju nove Republikanske stranke i, kao njen kandidat, 6. novembra 1860. izabran je za predsjednika SAD-a.
Izbor istaknutog protivnika ropstva na čelo države bio je znak za pobunu robovlasničkom Jugu. Do marta 1861. sedam je južnih država napustilo Uniju i osnovalo konfederaciju s Jeffersonom Davisom na čelu. U aprilu iste godine počinje građanski rat koji završava pobjedom Sjevera i oslobađanjem crnih robova. Lincoln je za predsjednika izabran i na izborima 1864, a ubijen je godinu dana kasnije u atentatu koji je na njega izvršio jedan fanatični Južnjak, John Wilkes Booth.