Afrodita

Afrodita
"Afrodita Pudica" (rimska kopija 2. vijeka n. e.), Nacionalni arheološki muzej, Atina
Grupe	Olimpski bogovi
Roditelji	Zeus i Diona
Braća	Titani, Centimani, Kiklopi, Giganti, Eak, Apolon, Ares, Dionis, Hefest, Heraklo, Hermes, Minos, Perzej, Radamant
Sestre	Melijade, Erinije, Angela, Artemida, Atena, Ilitija, Enija, Erida, Ersa, Heba, Helena, Pandija, Perzefona, Hore, Harite, Litije, Muze, Mojre
Mitologija	Grčka mitologija

Afrodita (Ἀφροδίτη, Aphrodítê^[1] znači rođena iz morske pjene)^[2] u grčkoj mitologiji je jedna od dvanaest Olimpijaca, božica ljubavi, ljepote, požude, zadovoljstva, strasti, razmnožavanja i spolnosti. Afroditin pandan u rimskoj mitologiji je Venera, a u egipatskoj Hathor. Afrodita se opisuje sa plavom kosom.

Afroditini glavni simboli su mirte, ruže, golubovi, vrapci i labudovi. Kult Afrodite u velikoj mjeri potiče od feničanske božice Astarte, srodne istočnosemitske božice Ištar, čiji je kult bio zasnovan na sumerskom kultu Inane. Afroditini glavni kultni centri bili su Kitera, Kipar, Korint i Atina. Njen glavni festival bila je Afrodizija, koja se slavila svake godine usred ljeta. U Lakoniji Afrodita je bila obožavana kao boginja ratnica. Ona je također bila boginja zaštitnica prostitutki, udruženja koje je navelo rane naučnike da predlože koncept "svete prostitucije" u grčko-rimskoj kulturi, ideju koja se danas generalno smatra pogrešnom.

U Hesiodovoj Teogoniji, Afrodita je rođena na obali Citere iz pjene (ἀφρός, aphrós) koju proizvode Uranove genitalije, koje je njegov sin Kron odsjekao i bacio u more. U Homerovoj Ilijadi, međutim, ona je kći Zeusa i Dione. Platon, u svom Simpozijumu, tvrdi da ova dva porijekla zapravo pripadaju odvojenim entitetima: Afrodita Ourania (transcendentna, "nebeska" Afrodita) i Afrodita Pandemos (Afrodita zajednička "svim ljudima").^[3] Afrodita je imala mnogo drugih epiteta, od kojih je svaki naglašavao drugačiji aspekt iste božice ili ih je koristio drugi lokalni kult. Tako je bila poznata i kao Citerea (Gospa od Citere) i Cipris (Gospa od Kipra), jer su stanovnici obje lokacije tvrdili da su mjesto njenog rođenja.

U grčkoj mitologiji, Afrodita je bila udata za Hefesta, boga vatre, kovača i obrade metala. Afrodita mu je često bila nevjerna i imala je mnogo ljubavnika; u Odiseji je uhvaćena u činu preljube sa Aresom, bogom rata. U Prvoj homerovskoj himni Afroditi ona zavodi smrtnog pastira Anhiza. Afrodita je bila i surogat majka i ljubavnica pastira Adonisa, kojeg je ubila divlja svinja. Zajedno sa Atenom i Herom, Afrodita je bila jedna od tri boginje čija je svađa rezultirala početkom Trojanskog rata i igra glavnu ulogu u celoj Ilijadi. Afrodita je predstavljena u zapadnoj umjetnosti kao simbol ženske ljepote i pojavila se u brojnim djelima zapadne književnosti. Ona je glavno božanstvo u modernim neopaganskim religijama, uključujući Crkvu Afrodite, Wicca i Hellenismos.

1. ^ "APHRODITE - Greek Goddess of Love & Beauty". Theoi Greek Mythology (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 11. 2018.
2. ^ "Aphrodite | Mythology, Worship, & Art". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 11. 2018.
3. ^ This claim is made at Symposium 180e. It is hard to interpret the role of the various speeches in the dialogue and their relationship to what Plato actually thought; therefore, it is controversial whether Plato, in fact, believed this claim about Aphrodite. See Frisbee Sheffield, "The Role of the Earlier Speeches in the "Symposium": Plato's Endoxic Method?" in J. H. Lesher, Debra Nails & Frisbee C. C. Sheffield (eds.), Plato's Symposium: Issues in Interpretation and Reception. Harvard University Press (2006).