Albanci

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Albanci Shqiptarët
Ukupna populacija
7,5 – 12,2 milliona (približno)
Vjera
sunitski muslimani, bektašije, katolici, pravoslavci, ateisti
Vezane etničke grupe
Indoevropski

Albanci (albanski: Shqiptarët) su narod u jugoistočnoj Evropi koji dijele zajedničko albansko porijeklo, kulturu, historiju i jezik.^[1] Porijeklo Albanaca nije sasvim sigurno. Većina albanskih i dio ostalih historičara tvrde da su oni potomci Ilira koji su ovdje dugo živjeli i bili autohtono stanovništvo. Prvi pomen etnonima Albanoi dogodio se u 2. vijeku n. e. od Ptolomeja opisujući ilirsko pleme koje je živjelo oko današnje centralne Albanije.^[2][3] Prvo sigurno spominjanje Albanaca kao etničke grupe potiče od hroničara iz 11. vijeka Michael Attaleiatesa koji ih opisuje da žive u Draču. Većina Albanaca živi u Albaniji i na Kosovu. Albanci čine i oko 25,2% stanovništva u Makedoniji, a veliki broj Albanaca kao nacionalna manjina živi i u Grčkoj, Turskoj i Italiji. Albanci imaju mnogobrojnu dijasporu u zemljama zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australiji. Većina Albanaca su muslimani (suniti i bektaši), a dio ih je i pravoslavnih, katolika i ateista.

Albanci govore albanskim jezikom i pišu latinicom, te kao narod pripadaju evropskom historijsko-civilizacijskom krugu sa orijentalnom kulturom.

Za Albance postoji više naziva na različitim jezicima. Oni sebe nazivaju "Shqiptarë", iz čega je i nastao južnoslavenski oblik "Šiptar", koji se danas uglavnom smatra neprimjerenim.

Naziv "shqiptar" Albanci tradicionalno povezuju sa albanskom riječi "shqiponjë", što znači orao, a sam korijen te riječi bi opet mogao imati veze sa riječi "shqiptoj" , što znači "govoriti, izgovarati, klicati", najvjerovatnije od protoalbanske riječi "shqip" koja je nekad označavala krik ili poklič orla.

Drugi narodi ih nazivaju Arnauti (Turci), Arbanasi (Grci), Albanci (Slaveni), Albanezi (Italijani), Albanians (Englezi).  

Korelacija između korijena riječi "alb", latinske riječi "alba" , što znači "bijelo", s jedne strane, i činjenicu da u albanskoj narodnoj nošnji dominira bijela boja, koja je također prisutna  i u albanskoj  tradicionalnoj umjetnosti, folkloru, pa i uzrečicama i izrekama npr. "Ardhshi të bardhë" (bukvalni prijevod: "(Dobro)došli bijeli" tj. "Došli bijela (čista) obraza"), u obraćanju najavljenim gostima, ili "Faqe bardhë" (bijel/čist obraz), "Fatbardhë" (bijele tj. čiste sreće, "sretan", itd.). Na albaskom jeziku riječ za bijelo je "bardhë".

1. ^ Gëzim Krasniqi. "Citizenship in an emigrant nation-state: the case of Albania" (PDF). University of Edinburgh. str. 9–14. Arhivirano s originala (PDF), 2. 6. 2013. Pristupljeno 7. 8. 2012.
2. ^ Law, Gwillim (1999). Administrative Subdivisions of Countries (jezik: engleski). McFarland. str. 20. ISBN 9781476604473.
3. ^ Plasari 2020, str. 10–11