Bosna i Hercegovina

44°00′00″N 18°00′00″E / 44.00000°N 18.00000°E / 44.00000; 18.00000

Bosna i Hercegovina Босна и Херцеговина
Zastava Grb
Himna: Intermezzo
Položaj Bosne i Hercegovine
Glavni i najveći grad		Sarajevo 43°51′N 18°22′E / 43.850°N 18.367°E / 43.850; 18.367
Službeni jezik		bosanski srpski hrvatski[1][2][a]
Pismo		Latinica Ćirilica
Etničke grupe		50,11% Bošnjaci 30,78% Srbi 15,43% Hrvati 3,68% Ostali[3]
Religija		51% Islam 46% Kršćanstvo 31% Pravoslavlje 15% Rimokatoličanstvo 3% Ostali[4]
Demonim		Bosanci Hercegovci [5][6]
Državno uređenje		Federalna parlamentarna direktorijska republika[7][8][9]
• Visoki predstavnik		Christian Schmidt[b]
• Predsjedništvo		Denis Bećirović (SDP BiH) Željka Cvijanović (SNSD) Željko Komšić (DF)
• Predsjedavajuća Vijeća ministara		Borjana Krišto (HDZ BiH)
Zakonodavstvo		Parlamentarna skupština
• Gornji dom		Dom naroda
• Donji dom		Zastupnički dom
Historija
-	Bosna u ranom srednjem vijeku	9. vijek
-	Bosanska Banovina	1154.
-	Povelja Kulina bana	1189.
-	Bosansko Kraljevstvo	1377.
-	Početak osmanskog osvajanja	1451
-	Bosanski sandžak	1463.
-	Bosanski pašaluk	1580.
-	Bosanski vilajet	1867.
-	Austrougarsko osvajanje	1878.
-	Austrougarska aneksija	1908.
-	Nastanak Jugoslavije	1. decembar 1918.
-	ZAVNOBiH	25. novembar 1943.
-	SR BiH u sastavu SFRJ	29. novembar 1945.
-	Prvi slobodni izbori	18. novembar 1990.
-	Referendum o nezavisnosti	1. mart 1992.
-	Deklaracija nezavisnosti od SFRJ	3. mart 1992.
-	Početak rata u BiH	6. april 1992.
-	Odluka Predsjedništva RBiH o promjeni imena države u Republiku BiH	8. april 1992.
-	Pristupanje BiH UN-u	22. maj 1992.
-	Vašingtonski sporazum	18. mart 1994.
-	Kraj rata u BiH (Dejtonski sporazum)	14. decembar 1995.
-	Akcioni plan za članstvo u NATO	5. decembar 2018.
-	Kandidatski status za članstvo u EU	15. decembra 2022.
-	Evropsko vijeće odobrilo otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU	21. mart 2024.
Površina
• Ukupno		51.129[10] km2 (125. na svijetu)
• Vode (%)		1.4%
Stanovništvo
• Ukupno (2013)		3.531.159[3]  (135. na svijetu)
• Gustoća		69/km2
• Procjena (2020)		3.475.000
BDP (PKM)		Procjena 2023.
• Ukupno		$67,919 milijardi [11] (110. na svijetu)
• po stanovniku		$19,690[11] (79. na svijetu)
BDP (nominalni)		Procjena 2023.
• Ukupno		$28,497 milijardi[12] (113. na svijetu)
• po stanovniku		$8,223[12] (83. na svijetu)
Gini (2015)		32,7[13] (srednje)
HDI (2021)		0.780[14] (visok) (74. na svijetu)
Valuta		Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona		UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)		UTC +2 (EEST)
Format datuma		D. M. GGGG. (NE)
Topografija
• Najviša tačka		Maglić 2386 m
• Najveće jezero		Buško jezero 56,7 km2
• Najveća rijeka		Sava 945 km
Vozačka strana		desna
Pozivni broj		+387
ISO 3166 kod		BA
Internetska domena		.ba

Bosna i Hercegovina (skraćeno BiH, neformalno Bosna, ćirilica Босна и Херцеговина) suverena je država u jugoistočnoj Evropi, smještena na zapadu Balkanskog poluostrva. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s Hrvatskom, na istoku sa Srbijom, a na jugoistoku s Crnom Gorom. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine Neum, izlazi na Jadransko more. Glavni i najveći grad države jest Sarajevo. Nezavisnost je stekla 1. marta 1992. nakon odluke građana referendumom o samoopredjeljenju. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013, imala je 3.531.159 stanovnika.

Područje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od paleolita, dok se u neolitskom razdoblju bilježi stalna naseljenost teritorije kada se razvijaju kulture kao što su kakanjska i butmirska. Nakon dolaska prvih Indoevropljana bilježi se više kultura željeznog doba kao što su glasinačka i srednjobosanska kulturna grupa. Te kulture se najviše dovode u vezu s više ilirskih plemena kao što su bili Desidijati, Mezeji, Breuci, Dicioni, Autarijati. Dolaskom Rimljana većina tih plemena do 6. stoljeća bila je romanizirana. Dolaskom slavenskih plemena na Balkan, teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavaju i razna južnoslavenska plemena. Do 12. stoljeća uspostavljena je Bosanska Banovina,^[15] koja će krajem 14. stoljeća prerasti u Kraljevinu Bosnu. Za vrijeme vladavine kralja Tvrtko I bila je najmoćnija feudalna kraljevina u regionu. Sa smrću Tvrtka I snaga i utjecaj bosanske države polahko opadaju. U to doba Osmansko Carstvo počinje invaziju na jugoistočnu Evropu, što je bilo velika prijetnja i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića Bosna gubi nezavisnost 1463. U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanlijskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. Slabljenjem Osmanskog Carstva nakon Berlinskog kongresa Austro-Ugarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu, što će potrajati do Prvog svjetskog rata. Između dva svjetska rata bila je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, a potom i u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije kao jedna od njenih šest republika. Raspadom Jugoslavije proglašava nezavisnost, usljed čega izbija rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995.

Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i kulturnom naslijeđu, kuhinji, eklektičnoj i jedinstvenoj muzici, arhitekturi i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.^[16]

U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a Bošnjaci su etnička većina.^[3] Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: Albanci, Crnogorci, Jevreji, Makedonci, Romi, Slovenci, Turci i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance. Pojmovi Hercegovac i Bosanac održavaju se na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala Bosna sve do austrougarske okupacije krajem 19. stoljeća.^[17][18]

Država je s visokim stepenom indeksa ljudskog razvoja, s ekonomijom kojom dominiraju industrija i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom turističkog i uslužnog sektora. Dana 15. decembra 2022. dobila je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Također je kandidat za članstvo u NATO-u od aprila 2010, kada je potpisala Akcijski plan za članstvo na samitu u Tallinnu, a članica je i Partnerstva za mir. Osim toga, punopravna je ili pridružena članica mnogih međunarodnih organizacija: Ujedinjenih nacija (od 22. maja 1992), Vijeća Evrope (od aprila 2002), Međunarodne pomorske organizacije, Svjetske turističke organizacije, Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), G77, CEFTA-e, Jadranske povelje, posmatrač u Organizaciji islamske saradnje (OIC), posmatrač u Pokretu nesvrstanih, a jedan je od osnivača Mediteranske unije (2008).

1. ^ "Osnovne informacije o BiH". vijeceministara.gov.ba. Arhivirano s originala, 1. 6. 2016. Pristupljeno 6. 1. 2015.
2. ^ https://web.archive.org/web/20110102211812/http://www.parlament.ba/sadrzaj/1/0/25.html
3. ^ ^{a b c} "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
4. ^ "Bosnia and Herzegovina". United States Department of State (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 10. 2022.
5. ^ "Bosnia and Herzegovina • Country facts • PopulationData.net". PopulationData.net. Arhivirano s originala, 12. 6. 2020. Pristupljeno 8. 4. 2020.
6. ^ "Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima?". MojaBiH. 5. 4. 2020. Arhivirano s originala, 12. 6. 2020. Pristupljeno 8. 4. 2020.
7. ^ Bosnia and Herzegovina (jezik: engleski), Central Intelligence Agency, 8. 8. 2023, pristupljeno 15. 8. 2023
8. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom aerodromi u BiH
9. ^ "Lična karta BiH". Arhivirano s originala, 22. 11. 2010. Pristupljeno 3. 11. 2010.
10. ^ "O Bosni i Hercegovini". parlament.ba. Pristupljeno 29. 9. 2020.
11. ^ ^{a b} "Bosnia and Herzegovina". International Monetary Fund. Pristupljeno 6. 10. 2010.
12. ^ ^{a b} "IMF Data Mapper". www.imf.org. Pristupljeno 15. 8. 2023.
13. ^ "Distribution of family income – Gini index". The World Factbook. CIA. Arhivirano s originala, 13. 6. 2007. Pristupljeno 1. 9. 2009.
14. ^ "Human Development Index (HDI) by Country 2023". worldpopulationreview.com. Pristupljeno 15. 8. 2023.
15. ^ Paul Mojzes, Religion and the war in Bosnia, Oxford University Press, 2000, str. 22; "Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180–1204)."
16. ^ "Inside Film Online - Europe Film Festivals". insidefilm.com. Pristupljeno 29. 3. 2020.
17. ^ "The Language Situation in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina". Toronto Slavic Quarterly.
18. ^ Ivan Lovrenović (9. 11. 1998). "MOSTAR - GLAVNI GRAD FEDERACIJE?". Arhiva BH Dani, br. 88. Arhivirano s originala 22. 5. 2013. Pristupljeno 3. 7. 2019. Zauzevši Bosnu 1878. godine, Austro-Ugarska je iz svojih razloga uvela, do tada nepoznat, dvočlani sluzbeni naziv zemlje: Bosnien und Herzegowina, ali u stvarnom administrativnom smislu to nije značilo nikakav posebni status Hercegovine. Svi kasniji sustavi samo su mehanički naslijedili taj austrougarski "patent".CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje