Dlakin folikul jest organ u sisarskoj koži.[1] Smješten je u dermnom sloju kože i sastoji se od 20 različitih tipova ćelija, od kojih svaki ima različite funkcije. Folikul dlake reguliše rast glake putem složene interakcije između hormona, neuropeptida i imunskih ćelija. Ovaj kompleks interakcija indukuje folikul dlake da proizvodi različite vrste dlaka kako se vide na različitim dijelovima tijela. Naprimjer, terminalna dlaka raste na tjemenu i lanugo pokriva tijelo fetusa u maternici i kod nekih novorođenčadi. Proces rasta dlake odvija se u različitim sekvencnim fazama. Prva faza naziva se "anagena" je faza aktivnog rasta, "telogena" je faza mirovanja, "katagena" je regresija faze folikula dlake, "egzogena" je aktivni rtast i faze kose i na kraju kenogena je faza između praznog folikula dlake i rasta nove dlake.
Funkcija dlake kod ljudi odavno je predmet interesa i dalje je važna tema u društvu, razvojnoj biologiji i medicini. Od svih sisara, ljudi imaju najdužu fazu rasta kose na tjemenu u odnosu na rast dlake na drugim dijelovima tijela. Ljudi stoljećima opisuju estetiku oblikovanje i oblačenja vlasišta. Često se koristi za komuniciranje društvenih ili kulturnih normi u društvima. Pored uloge u definiranju izgleda čovjeka, dlak vlasišta također pruža zaštitu od UV sunčevih zraka i izolator je protiv ekstremno visokih i niskih temperatura. Razlike u oblicima folikula dlake vlasišta određuju uočene etničke razlike u izgledu, dužini i teksturi dlake na glavi.
Mnogo je ljudskih bolesti kod kojih su abnormalnosti u izgledu, strukturi ili rastu dlake rani znaci lokalne bolesti folikula dlake ili sistemske bolesti. Poznate bolesti folikula dlake uključuju alopeciju ili gubitak kose, hirzutizam ili višak rasta dlake i lupus erythematosus.[2]