Duvanjsko polje

Duvanjsko polje je kraško polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, tipična visoravan nastala u davna geološka vremena tektonskim spuštanjem tla, i to jezerskim taloženjem (tu su nastale i velike naslage uglja na prostoru Kongore, Eminova Sela, Vučipolja), te nanosima stalnih ili povremenih vodotoka. Nalazi se na 860–900 m nadmorske visine. Vode pripadaju slivu rijeke Cetine. Niže je od Kupreškog polja (1100–1200 m n/v) i Glamočkog polja 920 m n/v, a više od Livanjskog polja (709–808 m n/v). Dugo je 20 km (Mesihovina - Mokronoge), široko 12 km (Brišnik - Mandino Selo). Površina mu je 125 km².^[1]

Duvanjsko polje jedno je od kraških polja tzv. zone visokog krša Bosne i Hercegovine. Teritorija Bosne i Hercegovine nalazi se u srednjem dijelu Dinarida i zahvata oko 25% ukupnog teritorija Dinarida. Do sada je, izvršeno više regionalizacija Bosne i Hercegovine prema različitim kriterijima. Prema geotektonskom kriteriju, područje Bosne i Hercegovine može se podijeliti na tri pojasa: Vanjske Dinaride, Središnje Dinaride i Unutarnje Dinaride. Takva geotektonska podjela zasnovana je prvenstveno na geografskom položaju i razlikama u litofacijalnim i tektonskim osobinama izdvojenih zona, zatim na sličnim globalnim uslovima geološke evolucije i orogeneze, te specičnostima u njihovom geotektonskom sklopu.^[2]

Duvanjsko polje građeno je od naslaga miocenske starosti koje su uz rubne dijelove (npr. oko Kongore) ili uz riječne tokove prekrivene kvartarnim nanosima. Rubni planinski okvir je složenije građe: prevladavaju krečnjaci i dolomiti jurske i kredne starosti, s mjestimično prisutnim manjim područjima naslaga tercijarne starosti.^[3][4]

Na polju je registrovano: 11 vrsta riba, 151 vrsta ptica, 10 vrsta vilinih konjića i 148 floralnih vrsta. Uzgaja se: krompir, žitarice, kupine, a najveći dio koristi se za ispašu stoke. Poznati kraški fenomeni: Veliki ponor kod sela Kovači, Donji Brišnik, pećina Dahna kod Omerovića, pećina “Katedrala” kod Anića, meandri rijeka Šuica i Drina.^[5]

U okviru projekta Kraška polja 3 – Podrška zaštiti i održivom regionalnom razvoju Livanjskog i Duvanjskog polja koji se realizira od marta 2019. do kraja 2020. godine i koji implementiraju organizacije Ornitološko društvo Naše ptice i udruženja Dinarica i Naša baština, uz financijsku podršku fondacija EuroNatur iz Njemačke i MAVA iz Švicarske, predviđena je dodjela malih grantova koji imaju za cilj da podrže razvoj stočarstva, pčelarstva, turizma i drugih djelatnosti koje se odnose na održivo korišćenje prirode.^[6]

1. ^ "Kraška polja Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 6. 8. 2020. Pristupljeno 13. 8. 2020.
2. ^ Morfometrijske karakteristike Duvanjskog polja
3. ^ "Kraška polja - Geografija za sve". Arhivirano s originala, 28. 9. 2020. Pristupljeno 13. 8. 2020.
4. ^ Kraška polja - Oblici reljefa
5. ^ "Duvanjsko polje". Arhivirano s originala, 28. 9. 2020. Pristupljeno 4. 8. 2020.
6. ^ Projekt Kraška polja 3: Odabrano čak 19 malih projekata