Egalitarizam

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.

Egalitarizam je sistem koji promovira jednakost među ljudima. EGALITARIZAM (franc. égalité iz lat.: aequalitas jednakost) opisuje etno, političku, ekonomsku ili sociopolitičku poziciju koja, uspostavljanjem jednakosti, pokušava razuvjeriti društvene nesporazume ili konflikte. Jedan od pravaca egalitarizma zahtijeva izjednačenje privatnog vlasništva, dok drugi pravac zahtijeva iste šanse za svakog pojedinca tj. svaku individuu. Komunizam pod egalitarizmom podrazumijeva ustupanje privatnog vlasništva sektorima produkcije kao i podjelu dobara po principu sposobnosti i potrebe čovjeka (društva). Terminus egalitarizama dotiče ljudska prava, obrazovanje i suodnos polova. Koncepti, npr. političko-ekonomske, naučne ili kulturne elite, predstavljaju suprotnost egalitarno-društvenim konceptima. Pojam egalitarizma često se omalovažava u vezi sa uništavanjem svakog načina diferenciranja (razlikovanja), i u lošem smislu - sa“izjednačavanja svega”. U aktuelnoj diskusiji pojam egalitarizam se odnosi na hijerarhijske strukture spolova, koje svoj uticaj stvaraju na račun društvenih manjina. Naučnica Birgit Rommelspacher objašnjava egalitarizam kao političku strategiju, koja u ime jednakosti legitimira kulturnu dominantnost i ekonomsku podanost. Poznatiji zastupnici egalitarizma su John Rawis, Thomas Nagel, Ronald Dworkin, Bruce Ackerman ili Filip od Parijsa.

JEDNAKOST označava složenost (podudarnost) jedne većine (grupe) predmeta, osoba ili stavova sa posebnim atributima i karakternostima, a sa razlikama u ostalim objektivnostima (atributima). Identitet označava potpunu jednakost, što znači podudaranje u pogledu na sve atribute. Sličnost označava samo približnu jednakost (podudarnost). Jednakost postoji između dva ili više objekata i jedne ili više osobina. Jednakost opisuje odnos upoređenih predmeta ili osoba. Jednakost može postojati u kvalitetu, kvantitetu i relaciji. Ustanovljava se metodom poređenja. Kod čovjeka jednakost predstavlja opšti ideal pravde koji se proseže kroz njegovu historiju. Ustavnu važnost jednakost dobija 1776. godine u objavi tj. deklaraciji o nezavisnosti Sjedinjenih američkih država. Jednakost je, pored slobode i složnosti, 1789. god. bila jedna od vodećih motiva francuske revolucije (liberté, égalité, fraternité). To je jedan od demokratskih principa koji izjednačava ljude pred sudom.