Elaeagnaceae

Elaeagnaceae (Porodica oleastera)
Elaeagnus montana
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Tracheophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Rosales
Porodica	Elaeagnaceae Juss.
Rasprostranjenje porodice Elaegnaceae
Rodovi
Elaeagnus L. 1753 Hippophae L. 1753 Shepherdia Nutt. 1818
Sinonimi
Hippophaeaceae G. Meyer

Elaeagnaceae je porodica, cvjetnica oleastera, reda Rosales koja sadrži malE stablašice i grmove, porijeklom iz umjerenih područja Sjeverne hemisfere, na jugu tropske Azije i Australije. Porodica ima oko 60 vrsta u tri roda.^[1]

Uobičajeno su bodljikave, sa jednostavnim listovima često obloženim tankim ljuskama ili dlakama. Većina vrsta su kserofite, a nekoliko ih je također halofita, koke toleriraju visoku razinu saliniteta tla.

Elaeagnaceae iz roda Frankia često sadrže aktinomicete za fiksiranje dušika u kvržicama korijena, što ih čini korisnim za rekultivaciju.^[2] Ovo svojstvo, uz proizvodnju obilnog sjemena, često dovodi do mišljenja da se vrste Elaeagnaceae smatraji korovom.

Stabljika i lišće prekriveni su srebrno smeđim ili zlatnim dlačicama koje su paperjaste ili ljuskave. Rodovi Shepherdia i Hippophae su jednodospolne, ženski i muški cvjetovi razvijaju se na različitim biljkama (dvodomost). Nemaju latica, a periant sadrži jedan krug od dva do osam spojenih prašnika. U muškom cvijetu čašica je često ravna, dok je u biseksualnim i ženskim cvjetovima cjevasta,sa četiri do osam stabljika s slobodnim filamentima i bilokulskim anterama. Jajnik je gornji s jednom karpelom koji sadrži jednu uspravnu anatropnu ovulu. Vrat tučka je dugačak i nosi jedinstvenu stigmu.

Plod je ahenija ili drupolika struktura motana zadebljanim donjim dijelom čašice. Sadrži jednu sjemenku, s malo ili nimalo endosperma i ravan embrion, sa debelim mesnatim kotiledonima.

Neke vrste gaje se kao ukrasno grmlje, osobito Elaeagnus angustifolia, Elaeagnus pungens, Elaeagnus umbellata i Elaeagnus macrophylla, koje se uglavnom uzgajaju kao listopadni ili zimzeleni grmovi zbog atraktivnog lišća, Hippophae rhamnoides zbog jarko narandžastih bobic u jesen i zimu. Plodovi mnogih vrsta su jestivi, naprimjer, vrste Shepherdia argentea (srebrena bobičarka). Njeni plodovi upotrebljavaju se kao voćni žele, a jedu se i sušeni sa šećerom u raznim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Bobice Shepherdia canadensis, kada su sušene ili dimljene, Eskimi koristi kao hranu. Bobice Hippophae rhamnoides u Francuskoj se prave u umaku, a drugdje u želišima. Drvo ove vrste je sitnozrno i koristi se za furnir. Plod japanskog grmlja Elaeagnus multiflora koristi se kao konzervans i koristi se u spravljanju alkoholnih pića.^[3]

1. ^ Christenhusz, M. J. M.; Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
2. ^ "Elaeagnus: A Widely Distributed Temperate Nitrogen Fixer". Winrock International. decembar 1992. Arhivirano s originala, 18. 5. 2009. Pristupljeno 4. 5. 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
3. ^ Flowering Plants of the World by consultant editor Vernon H. Heywood, 1978, Oxford University Press, Walton Street, Oxford OX2 6DP, England, ISBN 019217674-9