Elektricitet

Elektromagnetizam
Elektricitet Magnetizam
Elektrostatika Električni naboj Statički elektricitet Električno polje Provodnik Izolator Triboelektricitet Elektrostatičko pražnjenje Indukcija Coulombov zakon Gaussov zakon Električni fluks / potencijalna energija Električni dipolni moment Električna polarizacija
Magnetostatika Ampèrov zakon Magnetno polje Magnetizacija Magnetni fluks Biot-Savartov zakon Magnetni dipolni moment Gaussov zakon za magnetizam
Elektrodinamika Lorentzova sila Elektromagnetna indukcija Faradayev zakon Lenzov zakon Struja pomaka Maxwellove jednačine Elektromagnetno polje Elektromagnetno zračenje Maxwellov tenzor Poyntingov vektor Liénard–Wiechertov potencijal Jefimenkove jednačine Vrtložne struje Londonove jednačine
Električna mreža Električna struja Električni potencijal Napon Otpor Ohmov zakon Serijska kola Paralelna kola Istosmjerna struja Naizmjenična struja Elektromotorna sila Kapacitet Induktivnost Impedansa Rezonantne šupljine Talasovodi
Kovarijantna formulacija Elektromagnetni tenzor (tenzor napon-energija) Četiri-tok Elektromagnetni četiri-potencijal
Naučnici Ampère Coulomb Faraday Ohm Gauß Heaviside Henry Hertz Lorentz Maxwell Tesla Volta Weber Ørsted
p r u

Elektricitet je skup fizikalnih fenomena povezanih s prisustvom i kretanjem električnog naboja.^[1] Iako se na početku smatrao kao fenomen odvojen od magnetizma, nakon razvoja Maxwellovih jednačina, oba su prepoznata kao dio jedinstvenog fenomena: elektromagnetizam. Različiti uobičajeni fenomeni su povezani s elektricitetom, uključujući munje, statički elektricitet, električno grijanje, električno pražnjenje i mnogi drugi.

Prisustvo električnog naboja, koji može biti pozitivan ili negativan, proizvodi električno polje. Sa druge strane, kretanje električnih naboja, koje je poznato kao električna struja, proizvodi magnetno polje.^[2]

Kada se naboj postavi na mjesto na kojem postji električno polje, sila će djelovati na njega. Magnituda ove sile je data Coulombovim zakonom. Dakle, ako bi se naboj pomjerio, električno polje bi vršilo rad na električni naboj. Zbog toga možemo govoriti o električnom potencijalu u određenoj tački u prostoru, koji je jednak radu koji izvrši vanjski agent prenoseći jedinicu pozitivnog naboja od proizvoljno odabrane referentne tačke do te tačke bez ikakvog ubrzanja i obično se izražava u voltima.^[2]

Elektricitet je u srcu mnogih modernih tehnologija i koristi se za:

• električnu snagu gdje se električna struja koristi za napajanje opreme;
• elektroniku koja se bavi električnim kolima koja uključuju aktivne električne komponente kao što su elektronske cijevi, tranzistori, diode i integralna kola, te povezane interkonekcijske tehnologije.

Električni fenomeni se proučavaju još od antike, iako je napredak teorijskog razumijevanja ostao spor do sedamnaestog i osamnaestog vijeka. Čak i tada, praktična primjena elektriciteta je bila mala, a inženjeri elektrotehnike su ga tek krajem devetnaestog vijeka uspjeli staviti u upotrebu za industrijske i stambene potrebe. Brzo širenje elektrotehnike u tom vremenu je transformisalo industriju i društvo, postajući tako pokretačka snaga Druge industrijske revolucije. Izuzetna svestranost elektriciteta znači da se može iskoristiti u neograničenom broju oblasti koje uključuju transport, grijanje, rasvjetu, komunikaciju i računanje. Električna snaga sada predstavlja kičmeni stub modernog industrijskog društva.^[3]

1. ^ "electricity | Definition, Facts, & Types". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 11. 2018.
2. ^ ^{a b} Sears, Francis; et al. (1982), University Physics, Sixth Edition, Addison Wesley, ISBN 0-201-07199-1
3. ^ Jones, D.A. (1991), "Electrical engineering: the backbone of society", Proceedings of the IEE: Science, Measurement and Technology, 138 (1): 1–10, doi:10.1049/ip-a-3.1991.0001