Elektromagnetizam

Elektromagnetizam
Elektricitet Magnetizam
Elektrostatika Električni naboj Statički elektricitet Električno polje Provodnik Izolator Triboelektricitet Elektrostatičko pražnjenje Indukcija Coulombov zakon Gaussov zakon Električni fluks / potencijalna energija Električni dipolni moment Električna polarizacija
Magnetostatika Ampèrov zakon Magnetno polje Magnetizacija Magnetni fluks Biot-Savartov zakon Magnetni dipolni moment Gaussov zakon za magnetizam
Elektrodinamika Lorentzova sila Elektromagnetna indukcija Faradayev zakon Lenzov zakon Struja pomaka Maxwellove jednačine Elektromagnetno polje Elektromagnetno zračenje Maxwellov tenzor Poyntingov vektor Liénard–Wiechertov potencijal Jefimenkove jednačine Vrtložne struje Londonove jednačine
Električna mreža Električna struja Električni potencijal Napon Otpor Ohmov zakon Serijska kola Paralelna kola Istosmjerna struja Naizmjenična struja Elektromotorna sila Kapacitet Induktivnost Impedansa Rezonantne šupljine Talasovodi
Kovarijantna formulacija Elektromagnetni tenzor (tenzor napon-energija) Četiri-tok Elektromagnetni četiri-potencijal
Naučnici Ampère Coulomb Faraday Ohm Gauß Heaviside Henry Hertz Lorentz Maxwell Tesla Volta Weber Ørsted
p r u

Riječ elektromagnetizam je spoj dva grčka termina, ἢλεκτρον, ēlektron, "ćilibar", i μαγνήτης, magnetno, od "magnítis líthos" (μαγνήτης λίθος), što znači "magnezijski kamen", vrsta željezne rude. To je nauka o elektromagnetnim pojavama, definisana u smislu elektromagnetnih sila, poznatih kao Lorentzova sila, koja uključuje i električni i magnetni element pojave.

Tokom Quark epohe, elektroslaba sila se podijelila na elektromagnetnu i slabu nuklearnu silu. Elektromagnetna sila igra veliku ulogu u određivanju unutrašnjih osobina većine predmeta koji se nalaze u svakodnevnom životu. Obična materija uzima oblik kao rezultat međumolekulskih sila između pojedinačnih molekula u materiji. Elektroni su vezani uz pomoć elektromagnetnih talasa u orbitale oko atomskog jezgra i tako formiraju atome, koji su gradivni blokovi molekula. Ovo uređuje procese uključene u hemiju, koji proizilaze iz međudjelovanja između elektrona susjednih atoma, koji s druge strane određuju interakciju između elektromagnetne sile i impulsa elektrona.

Postoje brojni matematički opisi elektromagnetnog polja. U klasičnoj elektrodinamici, električna polja se opisuju kao električni potencijal i električna struja u Ohmovom zakonu, magnetna polja su povezana sa elektromagnetnom indukcijom i magnetizmom, i Maxwellove jednačine opisuju kako se električna i magnetna polja generiraju i izmjenjuju uz pomoć jedni drugih, te naboja i struje.

Teoretske implikacije elektromagnetizma, posebno uspostavljanje brzine svjetlosti na osnovu svojstva "umjerenog" prostiranja (permeabilnost i permitivnost), dovele su do razvoja posebne relativnosti od strane Alberta Einsteina 1905. godine.

Iako se elektromagnetizam smatra za jednu od četiri fundamentalne sile, pri velikoj energiji elektroslaba sila i elektromagnetna sila su ujedinjene. U historiji svemira, za vrijeme kvark epohe, elektroslaba sila se dijelila na elektromagnetnu i slabu silu.