Gornji paleolit

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Gornji paleolit (ili Gornji paleolitik) je treći ili posljednji period paleolita ili Starijeg kamenog doba koje se odnosi na Evropu, Afriku i Aziju. Uopćeno se smješta u okvir od oko prije 40.000 do prije 10.000 godina.

Moderni ljudi (Homo sapiens sapiens)su se pojavili prije oko 100.000 godina i počeli migrirati iz Afrike za vrijeme srednjeg paleolita. Do oko prije 40.000 godina način života ljudi se malo mijenjao u odnosu na njihove pretke. Ali tada, u relativno kratkom roku, počeli su stvarati kulture s regionalnim specifičnostima, koristeći nove tehnologije, efikasnije tehnike lova i stjecati rafiniraniji estetski senzibilitet. Ova promjena od srednjeg prema gornjem paleolitu se naziva Revolucija gornjeg paleolita. Neandertalci su nastavili koristiti mousteriansku tehnologiju kamenog oruđa. Khoisanci u Tanzaniji i Južnoj Africi su genetički u direktnom srodstvu s originalnim homo sapiens sapiensima, te predstavljaju najstarije poznate ljudske kulture.

Najstariji oblici organiziranih naselja u obliku logorišta, ponekad s jamama za skladištenje hranje, se mogu pronaći u ovom periodu. Ona su često podizana u uskim dijelovima dolina, vjerovatno da olakšaju lov na prolazeća krda životinja. Neka logorišta su možda bila naseljena tokom cijele godine, iako se uglavnom čini da su koristili samo tokom jedne sezone te ih napuštali kako bi koristili druge izvore hrane tokom drugih dijelova godine.

Tehnološki napredak je uključivao značajan razvoj proizvodnje kremenog oruđa uključujući industrije temeljene na finim oštricama umjesto jednostavnijih i kraćih čehotina. Burini i racloiri su omogućili rad na kostima, rogovlju i kožama. Napredne sulice i harpuni se također pojavljuju u ovom periodu.

Umjetnička djela su također procvjetala preko paleolitskih Venera, pećinskih slika, petroglifa te egzotičnih sirovina pronađenih daleko od njihovih izvora što sugerira nastanak trgovačkih veza. Nastale su i složenije društvene grupe, podržane od raznovrsnijih i pouzdanijih izvora hrane i specijaliziranih vrsta alata. To je vjerovatno pomoglo jačanju grupne identifikacije ili nastanku etniciteta. Te grupe su počele stvarati specifične simbole i rituale koji su važan dio modernog ljudskog ponašanja.

Razlozi za takve promjene u ljudskom ponašanju su moguća posljedica klimatskih promjena tokom perioda kojeg karakterizira veliki broj padova globalne temperature, što je sa sobom povlačilo pogoršanje ionako teške klime u posljednjem ledenom dobu. Te promjene su sa sobom vjerovatno dovele do smanjenja zaliha iskoristivog drva i tjerale ljude na korištenje drugih materijala dok je kremen postao previše krhak na niskim temperaturama te se više nije mogao koristiti kao oruđe.

Također se tvrdi da je nastanak jezika omogućio sve ove promjene. Složenost novih ljudskih mogućnosti ukazuje da su ljudi bili manje u mogućnosti dalekosežno planirati prije 40.000 godina, odnosno da je govor sve to promijenio[1]. Ova sugestija nije široko prihvaćena, s obzirom da se ljudska filogenetička separacija dogodila u srednjem paleolitu, v. Proto-jezik.