Hava

Hava ili Eva (hebrejski: חַוָּה; arapski: حواء) se u islamu i kršćanstvu smatra prvom stvorenom ženom i pramajkom čovječanstva. Njeno ime znači "živa", što se odnosi na način na koji je stvorena (od žive tvari, za razliku od Adema koji je stvoren od zemlje). Judaizam Havu opisuje kao drugu ženu i supruga Adema, a na mjesto prve stavljaju Lilit, ženu-demona koja je napustila Adema i postala majka bluda.

Zajedničko vjerovanje svih sljedbenika Ibrahimskih religija kaže da je Hava stvorena od rebra Ademovog, te da je sa Ademom živjela u Džennetu (raju) sve do počinjenja prvog grijeha. Islamski učenjaci se razilaze po pitanju toga da li je Hava stvorena prije Ademovog ulaska u Džennet ili poslije. ^[1] Postoji i veliko neslaganje oko toga da li su Adem i Hava obitavali u pravom, vječnom Džennetu (tzv. Džennetu-l-Me'wa), ili u drugom Džennetu koji je njima Allah pripremio. (tzv. Džennetu iskušenja) .^[2]. Ovog drugog stava je i Ebu-Hanifa^[2], začetnik Hanefijskog mezheba, čije učenje slijedi većina Bošnjaka.

Prema zajedničkom vjerovanju, Adem i Hava su protjerani iz Dženneta zbog kršenja Božije zapovjedi; bilo im je dozvoljeno uživati sve blagodati Dženneta, osim plodova jedne voćke. Tu se javlja važna razlika u kazivanju Biblije i Kur'ana. Kršćansko tradicionalno vjerovanje kaže da je Hava bila ta koja je popustila strastima, te na nagovor šejtana (prikazivanog u vidu zmije) zagrizla zabranjeno voće (koje se najčešće predstavlja jabukom) i zatim ga ponudila Ademu. Muslimani, pak, vjeruju da su Adem i Hava zajedno podlegli iskušenju i okusili voće, te da su zajedno snosili posljedice svoga grijeha. Nakon što su spušteni na Zemlju, grijeh im je oprošten. Muslimani ne vjeruju u nasljeđivanje prvog grijeha, niti u grijeh žene.

1. ^ Hafiz ibn Kesir - "Kazivanja o Vjerovjesnicima", Zenica 1999, UDK 297.8, str.19
2. ^ ^{a b} Hafiz ibn Kesir - "Kazivanja o Vjerovjesnicima", Zenica 1999, UDK 297.8, str.21