Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Hegemonija

Hegemonija (grč. ἡγεμονία = hegemonia = predvođenje, zapovjedništvo), u politici, općenito prevlast, je temin kojim se označava nadmoćnost, civilno i vojno vodstvo, politička dominacija. U Antičkoj Grčkoj, politička prevlast i vojno vođstvo pojedinih, jačih polisa u savezima polisa (hegemonija. Sparte u Peloponeskom i Atene u Delskom ili Atičkom savezu). U suvremenoj politici hegemonija je izraz za prevlast neke države ili nacije na političkom, ekonomskom ili kulturnom polju. U federacijama, formalnim zajednicama država, hegemonija označava vodstvo, prevlast brojnije, jače nacije ili države nad drugim nacijama i državama. Pojam hegemonije uključuje premoć i dominaciju velikih država (velikih sila) koja uvjetuje ponašanje drugih, manjih država. Prevlast velikih država temelji se na njihovu geostrateškom i geopolitičkom položaju, broju stanovnika te posebno na ekonomskoj i vojnoj snazi. Suvremena politička misao pojave ideološke dominacije, rasizma i šovinizma smatra posljedicama izrazite neravnopravnosti koju održava hegemonijski odnos.[1][2]

Drevna Grčka pod hegemonijom Tebe, 371–362 p. n. e.

U Staroj Grčkoj (oko 8. – oko 6. godine p. n. e.), hegemonija je označavala političko-vojnu dominaciju hegemona grada-države nad drugim gradovima-državama.[3] U 19. stoljeću, "hegemonija" je označavala "društvenu ili kulturnu prevlast ili prevlast; prevlast jedne grupe unutar društva ili sredine" i "grupu ili režim koji vrši neprikladan uticaj unutar društva".[4]

U kulturnom imperijalizmu, vodeća država diktira unutrašnju politiku i društveni karakter podređenih država koje čine hegemonističku sferu uticaja, bilo od strane unutrašnje, sponzorisane vlade ili od strane eksterna, instalirana vlada. Termin "hegemonizam" označava geopolitičku i kulturnu prevlast jedne zemlje nad drugim zemljama, npr. hegemonija Velike sile uspostavljene sa evropskim kolonijalizmom u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.[5]

U Marksističkoj filozofiji, Antonio Gramsci je definirao kulturnu hegemoniju kao manipulaciju vladajuće klase sistemom vrijednosti i običajima društva, tako da je perspektiva vladajuće klase pogled na svijet društva;[5] tako, u odnosima između društvenih klasa zajednica, termin "hegemonija" opisuje kulturnu dominaciju vladajuće klase, koja primorava na potčinjavanje ostalih društvenih klasa.[6]

  1. ^ Schenoni, Luis L. (2019). "Hegemony". Oxford Research Encyclopedia of International Studies. OREIS. Oxford University Press and International Studies Association, LLC. doi:10.1093/acrefore/9780190846626.013.509. ISBN 9780190846626.
  2. ^ "Hegemony". Oxford Advanced American Dictionary. Dictionary.com, LLC. 2014. Arhivirano s originala, 3. 2. 2014. Pristupljeno 1. 2. 2014.
  3. ^ Chernow, Barbara A.; Vallasi, George A., ured. (1994). The Columbia Encyclopedia (Fifth izd.). New York: Columbia University Press. str. 1215. ISBN 0-231-08098-0.
  4. ^ "hegemony". Oxford English Dictionary (Online izd.). Oxford University Press. (Subscription or participating institution membership required.) (Definitions 2a and 2b)
  5. ^ a b Bullock, Alan; Trombley, Stephen, ured. (1999). The New Fontana Dictionary of Modern Thought (Third izd.). London: HarperCollins. str. 387–388. ISBN 0-00-255871-8.
  6. ^ Flint, C.; Taylor, P. J. (2018). Political Geography: world-economy, nation-state, and locality (7 izd.). Routledge. ISBN 9781138058262.

Previous Page Next Page






Hegemonie AF Hegemonie ALS هيمنة Arabic Hexemonía AST Hegemoniya AZ Гегемонія BE Хегемония Bulgarian Ноёрхол BXR Hegemonia Catalan Hegemonie Czech

Responsive image

Responsive image