Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Kapitalizam

Kapitalizam je ekonomski sistem zasnovan na privatnom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju i njihovom radu za profit.[1][2][3][4] Centralne karakteristike kapitalizma uključuju akumulaciju kapitala, konkurentna tržišta, sistem cijena, privatno vlasništvo, priznavanje imovinskih prava, dobrovoljnu razmjenu i najamni rad.[5][6] U tržišnoj ekonomiji, donošenje odluka i ulaganja određuju vlasnici bogatstva, imovine ili sposobnost upravljanja kapitalom ili proizvodnom sposobnošću na kapitalnim i finansijskim tržištima — dok su cijene i distribucija dobara i usluga uglavnom određeni konkurencijom u robi i tržišta usluga.[7]

U početku korištene u bankarstvu i trgovini, kapitalističke metode su u vrijeme industrijske revolucije primjenjene i na industrijsku proizvodnju. U svom najčešćem obliku, kapitalizam minimalizira ulogu države u ekonomskoj politici i potiče slobodno tržište. Sa druge strane, kada kapitalistička industrija zatraži aktivnu intervenciju države protiv strane konkurencije, to se naziva sistemom zaštitne carine. Međunarodni politički i ekonomski razvoj u 20. vijeku doveo je do promjene u kapitalističkim društvima, koja su se kretala od socijalno osjetljivog kapitalizma u zapadnoevropskim državama i intervencionalizma New deala predsjednika F. D. Roosevelta, do koncepta miješane ekonomije, u kojoj je proizvodnja nekih dobara i usluga nacionalizirana, dok je ostatak ekonomije u rukama privatnikama.

Ekonomisti, historičari, politički ekonomisti i sociolozi usvojili su različite perspektive u svojim analizama kapitalizma i prepoznali njegove različite oblike u praksi. To uključuje laissez-faire ili kapitalizam slobodnog tržišta, anarho-kapitalizam, državni kapitalizam i kapitalizam blagostanja. Različiti oblici kapitalizma karakterišu različite stepene slobode tržišta, javnog vlasništva,[8] prepreka slobodnoj konkurenciji i socijalne politike koju sankcioniše država. Stepen konkurencije na tržištima i uloga intervencije i regulacije, kao i obim državnog vlasništva, variraju u različitim modelima kapitalizma.[9][10] U kojoj mjeri su različita tržišta slobodna i pravila koja definiraju privatnu svojinu stvar su politike. Većina postojećih kapitalističkih ekonomija su mješovite ekonomije koje kombinuju elemente slobodnog tržišta sa državnom intervencijom i u nekim slučajevima ekonomskim planiranjem.[11]

Kapitalizam u svom modernom obliku nastao je iz agrarizma u Engleskoj 16. vijeka i merkantilističke prakse evropskih zemalja u 16. do 18. vijeku. Industrijska revolucija 18. vijeka uspostavila je kapitalizam kao dominantan način proizvodnje, koji je karakterizirao rad u fabrici i složena podjela rada. Kroz proces globalizacije, kapitalizam se širio svijetom u 19. i 20. stoljeću, posebno prije Prvog svjetskog rata i nakon završetka Hladnog rata. Tokom 19. stoljeća kapitalizam je uglavnom bio neregulisan od strane države, ali je postao reguliraniji u periodu nakon Drugog svjetskog rata kroz kejnzijanizam, nakon čega je uslijedio povratak više neregulisanog kapitalizma počevši od 1980-ih kroz neoliberalizam.

Tržišne ekonomije su postojale pod mnogim oblicima vlasti i u mnogo različitih vremena, mjesta i kultura. Moderna industrijska kapitalistička društva razvila su se u zapadnoj Evropi u procesu koji je doveo do industrijske revolucije. Ekonomski rast je karakteristična tendencija kapitalističkih ekonomija.[12]

  1. ^ Zimbalist, Andrew; Sherman, Howard J.; Brown, Stuart (oktobar 1988). Comparing Economic Systems: A Political-Economic Approach. Harcourt College Publishing. str. 6–7. ISBN 978-0-15-512403-5. Pure capitalism is defined as a system wherein all of the means of production (physical capital) are privately owned and run by the capitalist class for a profit, while most other people are workers who work for a salary or wage (and who do not own the capital or the product).
  2. ^ Rosser, Mariana V.; Rosser, J Barkley (23. 7. 2003). Comparative Economics in a Transforming World Economy. MIT Press. str. 7. ISBN 978-0-262-18234-8. In capitalist economies, land and produced means of production (the capital stock) are owned by private individuals or groups of private individuals organized as firms.
  3. ^ Jenks, Chris. Core Sociological Dichotomies. London; Thousand Oaks, CA; Kapitalizam, kao način proizvodnje, je ekonomski sistem proizvodnje i razmjene koji je usmjeren na proizvodnju i prodaju robe unutar profitnog tržišta, gdje se proizvodnja robe sastoji od korištenja formalno slobodnog rada radnika u zamjenu za plaću za stvaranje robe u kojoj proizvođač izvlači višak vrijednosti iz rada radnika u smislu razlike između plaće isplaćene radniku i vrijednosti robe koju je on proizveo da ostvari taj profit.: SAGE Publishing.
  4. ^ Gilpin, Robert (5. 6. 2018). The Challenge of Global Capitalism : The World Economy in the 21st Century. ISBN 978-0-691-18647-4. OCLC 1076397003.
  5. ^ Heilbroner, Robert L. "Capitalism" Error in Webarchive template: Empty url.. Steven N. Durlauf and Lawrence E. Blume, eds. The New Palgrave Dictionary of Economics. 2nd ed. (Palgrave Macmillan, 2008) doi:10.1057/9780230226203.0198.
  6. ^ Hyman, Louis; Baptist, Edward E. (2014). American Capitalism: A Reader. Simon & Schuster. ISBN 978-1-4767-8431-1. Arhivirano s originala, 22. 5. 2015.
  7. ^ Gregory, Paul; Stuart, Robert (2013). The Global Economy and its Economic Systems. South-Western College Publishing. str. 41. ISBN 978-1-285-05535-0. Kapitalizam karakteriše privatno vlasništvo nad faktorima proizvodnje. Donošenje odluka je decentralizovano i zavisi od vlasnika faktora proizvodnje. Njihovo donošenje odluka koordinira tržište koje pruža potrebne informacije. Za motivaciju učesnika koriste se materijalni poticaji.
  8. ^ Gregory, Paul; Stuart, Robert (28. 2. 2013). The Global Economy and its Economic Systems. South-Western College Publishing. str. 107. ISBN 978-1-285-05535-0. Real-world capitalist systems are mixed, some having higher shares of public ownership than others. The mix changes when privatization or nationalization occurs. Privatization is when property that had been state-owned is transferred to private owners. Nationalization occurs when privately owned property becomes publicly owned.
  9. ^ Macmillan Dictionary of Modern Economics (3rd izd.). 1986. str. 54.
  10. ^ Bronk, Richard (Summer 2000). "Which model of capitalism?". OECD Observer. Vol. 1999 no. 221–22. OECD. str. 12–15. Arhivirano s originala, 6. 4. 2018. Pristupljeno 6. 4. 2018.
  11. ^ Stilwell, Frank (2002). Political Economy: the Contest of Economic Ideas (1st izd.). Melbourne, Australia: Oxford University Press.
  12. ^ Joff, Michael (2011). "The root cause of economic growth under capitalism". Cambridge Journal of Economics. 35 (5): 873–896. doi:10.1093/cje/beq054. The tendency for capitalist economies to grow is one of their most characteristic properties.

Previous Page Next Page






Kapitalisme AF Kapitalismus ALS Capitalismo AN Ǣhtwealdes endebyrdness ANG رأسمالية Arabic ܪܝܫܡܠܘܬܐ ARC راسمالية ARY راسماليه ARZ পুঁজিবাদ AS Capitalismu AST

Responsive image

Responsive image