Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Karbonat

Štapićasti model karbonatnog iona

Karbonati su soli i estri ugljične (karbonske) kiseline (H2CO3). Od dvoprotoniziranih (dvobrojnih) soli izvode se dvije vrste soli i to: hidrogenkarbonati, koji se također nazivaju i primarni karbonati, sa općom formulom MIHCO3 te sekundarni karbonati sa općom formulom MI2CO3. Sekundarni karbonati zasnivaju se na dvostruko negativno nabijenom karbonatnom ionu CO32−.

Ester ugljične kiseline sa općom strukturnom formulom R1−O−C(=O)−O−R2, pri čemu su R1 i R2 alkil- i aril ostaci koji sadrže ugljik, također se nazivaju karbonati i svrstavaju se pod estre ugljične kiseline. Polimerni karbonati imaju opću strukturnu formulu (O−R−O−C(=O)−)n i ubrajaju se u polikarbonate. Od ortougljične kiseline (C(OH)4) koja ne postoji u slobodnom obliku izvode se estri ortougljične kiseline sa strukturnom formulom C(OR)4.

Karbonat ion je konjugirana baza od hidrogenkarbonatnog iona, odnosno karbonatne kiseline H2CO3. Karbonatni anioni vrše važnu funkciju u fiziologiji živih ćelija, npr. regulacija kiselinsko-bazne ravnoteže (hidrogenkarbonatni pufer), razmjena gasova, itd.

Najpoznatiji karbonat u prirodi je kalcijum karbonat, poznat i kao kreda, krečnjak i mermer.


Previous Page Next Page






Karbonaat AF كربونات Arabic Carbonatu AST Karbonatlar AZ کربونات AZB Карбонат Bulgarian Carbonat Catalan Uhličitany Czech Карбонат CV Carbonat Danish

Responsive image

Responsive image