Kijevska Rusija

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Kijevska Rusj Рѹ́сь
862–1240.
Prethodnice: ← Ruski kaganat Nasljednice: Kraljevina Galicija-Volinija → Velika kneževina Litvanija → Mongolsko Carstvo → Zlatna Horda → Republica Novgorod →
Glavni grad		Kijev
Službeni jezik		staroruski, staroslavenski
Državno uređenje		Monarhija
• 862–882.		Askold i Dir (prvi)
• 1236–1240.		Danilo Romanovič (posljednji)
Zakonodavstvo
Površina
• Ukupno		1.330.000 km2
Stanovništvo
• Ukupno (1000)		5.400.000

Kijevska Rusj (ukrajinski: Київська Русь) ostala imena (staroruski: Рѹ́сьскаѧ землѧ; starogrčki: Ῥωσία; latinski: Rut(h)enia; staronordijski: Garðaríki) bila je prva istočnoslavenska država u Evropi od kraja 9. stoljeća do sredine 13. stoljeća. Kako je nastala na teritoriji centralne Ukrajine i proširila se na zapad i sjever, na teritoriju moderne ^[1]Bjelorusije i Rusije.

Kijevska Rusija na svom teritorijalnom vrhuncu u 11. stoljeću prostirala se od Baltičkog mora na sjeveru do Crnog mora na jugu i od rijeke Visle na zapadu do Tamanskog poluostrva na istoku, dominirajući većinom istočno slovenskih plemena.

Zlatno doba Kijevska Rusija je doživjela tokom vladavine Vladimira I (980–1015) i njegovog sina Jaroslava I (1019–1054). Za vrijeme njihove vladavine napisan je prvi istočnoslavenski pravni kodeks Ruska pravda (staroruski: Правда Руськая). Krajem 11. i početkom 12. stoljeća, rastuća moć Kijevske Rusije počela je slabiti zbog napada susjednih regionalnih sila. Nakon pada Konstantinopolja 1204. godine, došlo je do smanjenja trgovine i ekonomskog kolapsa koji je trajao do mongolske invazije i uništenja države 1240. godine.

1. ^ Orest Subtelniy. "Ukrajina: Istorija" (PDF).