Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Kirij

Kirij,  96Cm
Kirij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojKirij, Cm, 96
SerijaAktinoidi
Grupa, Perioda, BlokAc, 7, f
Izgledsrebrenasto bijeli metal
Zastupljenost0 %
Atomske osobine
Atomska masa247,0703 u
Atomski radijus (izračunat)174,3[1] (-) pm
Kovalentni radijus169±3 pm
Van der Waalsov radijus- pm
Elektronska konfiguracija[Rn] 5f76d17s2
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 32, 25, 9, 2
1. energija ionizacije581 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Kristalna strukturaheksagonalna
Gustoća13510 kg/m3
Magnetizam?
Tačka topljenja1613 K (1340 °C)
Tačka ključanja3383 K (3110 °C)
Molarni volumen18,05 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja- kJ/mol
Toplota topljenja15 kJ/mol
Pritisak pare10 Pa pri 1982 K
Brzina zvukam/s
Toplotna provodljivost10[2] W/(m · K) kod 300 K
Hemijske osobine
Oksidacioni broj2, 3, 4
Elektrodni potencijal−2,06 V
(Cm3+ + 3e → Cm)
Elektronegativnost1,3 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
245Cm

sin

8.500 god α (≈ 100 %) 5,623 241Pu
SR (6,1 · 10−7 %) ? ?
246Cm

sin

4.760 god α (≈ 100 %) 5,475 242Pu
SR (0,02615 %) ? ?
247Cm

sin

15,6 · 106 god α (≈ 100 %) 5,353 243Pu
248Cm

sin

348.000 god α (91,61 %) 5,162 244Pu
SR (8,39 %) ? ?
250Cm

sin

8.300 god SR (74 %) ? ?
α (18 %) 5,169 246Pu
β- (8 %) 0,037 250Bk
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Oznaka upozorenja nepoznata[3]
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: /
S: /
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Kirij (latinski: curium) jest vještački hemijski element sa simbolom Cm i atomskim brojem 96. U periodnom sistemu nalazi se u grupi aktinoida (7. perioda, f-blok) i ubraja se u transuranijske elemente. Ime je dobio po prezimenu hemičara bračnog para Marie i Pierre Curie.

Kirij je radioaktivni, srebreno-svijetli veoma tvrdi metal. Nastaje u nuklearnim reaktorima. Iz jedne tone potrošenog nuklearnog goriva nastaje oko 20 grama ovog elementa. Prvi put je dobijen u ljeto 1944. iz lakšeg elementa plutonija, međutim njegovo otkriće je objavljeno naknadno, kada je njegov pronalazač Glenn T. Seaborg na gostovanju u jednoj radio emisiji za djecu spomenuo postojanje ovog elementa, u odgovoru na pitanja mlađih slušalaca da li je otkriven neki novi element.

Ovaj element je vrlo snažan alfa-emiter. Zbog velike količine toplote koje emitira tokom svog raspada, našao je primjenu u baterijama na bazi radionuklida. Osim toga, koristi se i za dobijanje izotopa 238Pu koji se koristi za baterije koje ne emitiraju gama zračenje, poput onih u pacemakerima. Kirij je također polazni materijal za dobijanje viših tranuranijskih i transaktinoidinih elemenata. Služi kao izvor alfa-zraka u rendgenskim spektrometrima, s kojima su, između ostalih, opremljene sonde poput rovera na Marsu: Mars Pathfindera, Spirita i Opportunityja, pomoću kojih one mogu hemijski analizirati stijene na Marsu, a sličnim uređajem opremljena je i sonda Philae na svemirskoj letjelici Rosetta, koja je korištena pri analizi površine komete 67P/C–G.

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom arnold
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom harry
  3. ^ EU ovaj element još uvijek nije stavila na spisak opasnih elemenata, međutim trenutno nije moguće pronaći pouzdani izvor ili literaturu o opasnim svojstvima ove supstance. Radioaktivnost ne spada u opasna svojstva koja se ovdje navode.

Previous Page Next Page






Curium AF ኩሪየም AM क्यूरियम ANP كوريوم Arabic كوريوم ARY كوريوم ARZ Curiu AST Kürium AZ Кюрий BA Curium BAN

Responsive image

Responsive image