Malpighiales

Malpighiales
Raspon fosila: Srednja kreda, prije 100 miliona godina – Sadašnjost
Calophyllum inophyllum (Calophyllaceae)
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Malpighiales Juss. ex Bercht. & J. Presl
porodice
Achariaceae Balanopaceae Bonnetiaceae Calophyllaceae Caryocaraceae Centroplacaceae Chrysobalanaceae Clusiaceae Ctenolophonaceae Dichapetalaceae Elatinaceae Erythroxylaceae Euphorbiaceae Euphroniaceae Goupiaceae Humiriaceae Hypericaceae Irvingiaceae Ixonanthaceae Lacistemataceae Linaceae Lophopyxidaceae Malpighiaceae Ochnaceae Pandaceae Passifloraceae Peraceae Phyllanthaceae Picrodendraceae Podostemaceae Putranjivaceae Rafflesiaceae Rhizophoraceae Salicaceae Trigoniaceae Violaceae
Sinonimi
Rhizophorales Tipski rod: Malpighia L.

Malpighiales je jedan od najvećih redova cvjetnica iz razreda Magnoliopsida, divizija Tracheophyta, carstvo Plantae.^[1] Ima oko 36 porodica sa oko 16.000 vrsta, što čini oko 7,8% svih eudikotiledona.^[2][3]

Red je vrlo raznolik, jer sadrži veoma različite biljke, kao što su vrba, ljubičica, rod Poinsettia i biljka koke, a teško ih je povezati, osim molekulskofilogenetičkih analiza. Nije dio niti jednog klasifikacijskog sisteme koji se temelji samo na morfologiji biljaka. Proračuni na bazi molekulskog sata procjenju porijeklo njihove matične grupe na prije otprilike 100 miliona godina, a reda Malpighiales na prije oko 90 miliona godina.^[4]

Malpighiales se dijele na 32 do 42 porodice, zavisno od toga kojem je kladusu u redu dodijeljen taj taksonomski rang.^[5] U APG III sistemu, prepoznato je 35 porodica.^[6] Medusagynaceae, Quiinaceae, Peraceae, Malesherbiaceae, Turneraceae, Samydaceae i Scyphostegiaceae konsolidirane su u ostale porodice. Do sada je najveća Euphorbiaceae, sa oko 6.300 vrsta u 245 rodova.^[7]

U 2009, istraživanja sekvenci DNK u 13 gena, 42 porodice smještene su u 16 grupa, veličine od jedne do 10 porodica. Odnosi između tih 16 grupa ostaju slabo riješeni.^[5] Malpighiales i Lamiales su dva velika reda čiji filogenija, još uvijek, ostaje uglavnom neriješena.^[8]

1. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2016). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV". Botanical Journal of the Linnean Society. 181 (1): 1–20. doi:10.1111/boj.12385. ISSN 0024-4074.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
2. ^ Endress et al 2013.
3. ^ Stevens 2020. harv error: no target: CITEREFStevens2020 (help)
4. ^ Susana Magallón; Amanda Castillo (2009), "Angiosperm diversification through time", American Journal of Botany, 96 (1): 349–365, doi:10.3732/ajb.0800060, PMID 21628193 Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
5. ^ ^{a b} Kenneth J. Wurdack; Charles C. Davis (2009), "Malpighiales phylogenetics: Gaining ground on one of the most recalcitrant clades in the angiosperm tree of life", American Journal of Botany, 96 (8): 1551–1570, doi:10.3732/ajb.0800207, PMID 21628300 Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
6. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2009). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III". Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105–121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x.
7. ^ Alan Radcliffe-Smith. 2001. Genera Euphorbiacearum. Royal Botanic Gardens, Kew: Richmond, England.
8. ^ Soltis, Douglas E.; Soltis, Pamela S.; Endress, Peter K.; Chase, Mark W. (2005), Phylogeny and Evolution of the Angiosperms, Sunderland, MA, USA: Sinauer, ISBN 978-0-87893-817-9