Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Nasilje

Procjene godina života prilagođenih invalidnosti od fizičkog nasilja, na 100.000 stanovnika u 2002.[1]
  Bez podataka
  <200
  200–400
  400–600
  600–800
  800–1000
  1000–1200
  1200–1400
  1400–1600
  1600–1800
  1800–2000
  2000–3000
  >3000

Nasilje je upotreba fizičke sile u cilju povređivanja, zlostavljanja, oštećenja ili uništenja. Koriste se i druge definicije, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija definirala nasilje kao: "namjerna upotreba fizičke sile ili moći, ugrožavanja[2] ili stvarno, protiv sebe, druge osobe, ili protiv grupe ili zajednice, što rezultira ili ima veliku vjerovatnoću da će rezultirati ozljedom, smrću, psihičkim ozljedama, nedostatkom u razvoju ili lišavanjem nekoga".[3]

Na međunarodnom planu, nasilje je dovelo do smrti oko 1,28 miliona ljudi u 2013. u odnosu na 1,13 miliona u 1990.[4] Međutim, globalna populacija porasla je za otprilike 1,9 milijardi tokom tih godina, pokazujući dramatično smanjenje nasilja po glavi stanovnika. Od smrtnih slučajeva u 2013. godini, otprilike 842.000 je pripisano samoozljeđivanju (samoubistvo), 405.000 međuljudskom nasilju, a 31.000 kolektivnom nasilju (ratovima) i pravnoj intervenciji.[4] Za svaku pojedinačnu smrt zbog nasilja, dolazi na desetine hospitalizacija, stotine posjeta hitnim službama i hiljade zakazanih ljekarskih pregleda.[5] Nadalje, nasilje često ima doživotne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje i društveno funkcioniranje i može usporiti ekonomski i društveni razvoj.

U 2013. godini, od procijenjenih 405.000 smrtnih slučajeva zbog međuljudskog nasilja na globalnom nivou, napad vatrenim oružjem bio je uzrok za 180.000 smrti, napad oštrim predmetom bio je uzrok za 114.000 smrti, a preostalih uzroka smrti 110.000.[4]

Nasilje u mnogim oblicima može se spriječiti. Postoji jaka veza između nivoa nasilja i faktora koji se mogu modifikovati u zemlji kao što su koncentrisano (regionalno) siromaštvo, prihod i rodna nejednakost, štetna upotreba alkohola i odsustvo sigurnih, stabilnih i njegujućih odnosa između djece i roditelja. Strategije koje se bave osnovnim uzrocima nasilja mogu biti relativno efikasne u prevenciji nasilja, iako su mentalno i fizičko zdravlje i individualni odgovori, ličnosti itd. uvek bili odlučujući faktori u formiranju ovih ponašanja.[6]

  1. ^ "Mortality and Burden of Disease Estimates for WHO Member States in 2002" (xls). World Health Organization. 2004. Arhivirano s originala, 16. 1. 2013.
  2. ^ States, United (1918). "U.S. Compiled Statutes, 1918: Embracing the Statutes of the United States of a General and Permanent Nature in Force July 16, 1918, with an Appendix Covering Acts June 14 to July 16, 1918". Making of Modern Law : Primary Sources, 1763–1970: 1716.
  3. ^ Krug et al., "World report on violence and health" Arhivirano 22. 8. 2015. na Wayback Machine, World Health Organization, 2002.
  4. ^ a b c GBD 2013 Mortality and Causes of Death Collaborators (17. 12. 2014). "Global, regional, and national age-sex specific all-cause and cause-specific mortality for 240 causes of death, 1990–2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013". Lancet. 385 (9963): 117–71. doi:10.1016/S0140-6736(14)61682-2. PMC 4340604. PMID 25530442.
  5. ^ "Global Burden of Disease" Arhivirano 9. 10. 2015. na Wayback Machine, World Health Organization, 2008.
  6. ^ WHO / Liverpool JMU Centre for Public Health, "Violence Prevention: The evidence" Arhivirano 30. 8. 2012. na Wayback Machine, 2010.

Previous Page Next Page






Geweld AF عنف Arabic Violencia AST Şiddət AZ Kadahasan BCL Гвалт BE Насилие Bulgarian ལོག་གཡེམ་མམ་ཉེས་སྤྱོད། BO Feulster BR Violència Catalan

Responsive image

Responsive image