Papuk

Papuk je centralna planina na području Slavonije u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline. Najviši joj je istoimeni vrh na 953 m, a osim njega viša od 900 m je još jedino Ivačka glava (913 m). Vrhovi su zaobljeni, što je karakteristični za sve stare planine. Papuk je izvorno područje mnogih vodenih tokova savskog i dravskog porječja: (Čađavica, Karašica, Pakra, Orljava, Voćinka, Vojlovica, Vučica, Dubočanka^[1]

Papuk karakteriše raznolikost geoloških pojava. Paleozojsku jezgru, građenu od gnajsa, na rubovima prekrivaju kredne (krečnjak i dolomit) i tercijarne (lapor) naslage. Stijene su stare između 350 i 375 milijuna godina. Mnoge vulkanske stijene stare između 60 i 260 milijuna godina, upućuju na to da su najviši dijelovi Papuka nastali u mlađim geološkim razdobljima Zemlje, u isto vrijeme kada i Alpe. Ogoljelih stijena ima samo u nižim dijelovima i potočnim koritima. Za slavonsko su gorje neobične Sokoline stijene (564 m) nedaleko od Gornjih Vrhovaca, koje su mjestimično gole, glatke i gotovo okomite. Na Papuku danas više nema ruda isplativih za eksploataciju. Rudna bogatstva u prošlosti su iskorištavali i Kelti i Sasi.

Na Papuku su izgrađeni planinarsko-turistički objekti:

• planinarski dom Lapjak (335 m), 3 km udaljen od Velike
• termalno kupalište Toplice (296 m), nedaleko od Velike
• planinarska kuća Trišnjica, 7 km od doma Lapjaka
• dom gorske službe spašavanja na Nevoljašu (725 m)
• planinarski dom Jankovac (475 m). na sjevernim obroncima Papuka

Na području Papuka sačuvani su značajniji ostaci kulturne baštine vezani za period prahistorije i srednjeg vijeka.

1. ^ Park prirode Papuk, Rupnica - web.archive.org, 5.3.2021