Protostomia

Protostomia Ediakarij - Sadašnjost
Sistematika
Carstvo	Animalia
Potcarstvo	Eumetazoa
Natkoljeno	Bilateria
Koljeno	Protostomia Grobben, 1908 Potkoljena: Acanthocephala Annelida Arthropoda Brachiopoda Bryozoa Chaetognatha ? Cycliophora Dinocarida Echiura Entoprocta Gastrotricha Gnathostomulida Kinorhyncha Loricifera Micrognathozoa Mollusca Nematoda Nematomorpha Nemertea Onychophora Phoronida Platyhelminthes Priapula Rotifera Sipuncula Tardigrada

Protostomia (od grč. πρώτο - proto = prva + Στόμα - stoma = usta) su kladus životinja, koji zajedno sa deuterostomiama i ostalim koljenima čini Bilateria, uglavnom životinja sa bilateralnom simetrijom i klicina lista. Glavna razlika između deuterostoma i protostoma je u embrionskom razviću.^[1][2][3].

U životinja barem tako kompleksnih kao gliste, u embrionu (blastuli) se formira udubljenje s jedne strane zvano blastopor, koji produbljavanjem postaje arhenteron, u prvoj fazi razvoja crijeva. U deuterostoma, originalno udubljenje postaje anus a crijevo na kraju tunela stvara drugi otvor, koji čini usta. Protostome su tako nazvana jer se ranije mislilo da se u njihovim embrionskom udubljenju formiraju usta dok se kasnije oblikuje anus, otvor na drugom kraju crijeva. Bliža istraživanja, međutim, pokazuju da se u protostoma rubovi udubljenja zatvaraju u sredini, ostavljajući otvore na krajevima koji postaju usta i anus.^[4] Međutrim, ova ideja je izazovna, jer Acoelomorpha, grupa koja može biti sestrinska ostatku bilaterianih životinja, imaju usta koja vode u slijepo crijevo (bez anusa). Geni koji učestvuju u kontroli ovakvih embrionskih usta su isti kao i oni koji se ispoljavaju kod protostoma.^[5] Postoje i druge značajne razlike između obrazaca razvoja protostoma i deuterostoma:

• Većina protostoma su šizocelomatne životinje, što znači da tvrda masa embrionskog mezoderma podijeli nastajući celom. Nekoliko grupa, kao što su Priapulida, nemaju celom, ali možda su potomci šizocelomnih predaka. S druge strane, sve poznate deuterostome su enterocelne, što znači da se celom formira od uzdužnih vrećica arhenterona, koje onda postaju odvojene šupljine.
• Unutar protostoma, veliki broj koljena prolaze kroz ono što je poznato kao spiralno brazdanje koja je determinirano, što znači da je sudbina ćelija određena onako kako se formiraju. To je u suprotnosti sa deuterostomama, sa radijalnim brazdanjem, koje je nedeterminirano.

Molekulske analize ukazuju da se protostomne životinje mogu se podijeliti u tri glavne grupe:

• Ecdysozoa, npr. Arthropoda i Nematoda;
• Platyzoa, npr. Platyhelminthes i Rotifera, i
• Lophotrochozoa, npr. Mollusca i Annelida

kao i niz manjih taksona sa osnovniom ili dvosmislenim obilježjima, kao što su Chaetognatha.

1. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
3. ^ Mayr E. (1963). Animal species and evolution (1st ed.). Cambridge: Belknap Press of Harvard University Press. ISBN 0-674-03750-2.
4. ^ "Evolution of the bilaterian larval foregut". PMID 11343117. Pristupljeno 14. 8. 2008.
5. ^ Hejnol, A.; Martindale, M.Q. (20. 11. 2008). "Acoel development indicates the independent evolution of the bilaterian mouth and anus". Nature. 456 (7220): 382–6. doi:10.1038/nature07309. ISSN 0028-0836. PMID 18806777.