Srce

Srce
Ljudsko srce
Detalji
Sistem	Cirkulacijski
Arterija	Aorta,[a] Plućno stablo, desna i lijeva plućna arterija[b] Desna koronarna arterija, lijeva glavna koronarna arterija[c]
Vena	Gornja šuplja vena, Donja šuplja vena,[d] Desna i lijeva plućna vena,[e] Velika srčana vena, Srednja srčana vena, Mala srčana vena, Prednje srčane vene.[f]
Živac	Nervus accelerans, Nervus vagus
Identifikatori
Latinski	cor
Starogrčki	Kardía (καρδία)
MeSH	D006321
Anatomska terminologija [uredi na Wikidata]

Normalni šumovi srca

Normalni šumovi srca sa stetoskopom

---

Imate probleme kod slušanja ove datoteke? Pogledajte pomoć oko medija.

Srce je specijalni mišić. Predstavlja sistem sastavljen od dvije serijski povezane pumpe, jedna pumpa krv kroz pluća dok druga pumpa krv u sva druga tkiva. Pumpa krv samo u jednom smjeru.^{[1] [2][3]}

Srce (miokard) je izvana obavijeno tankom fibroznom membranom, srčanom kesom (perikard) dok je iznutra obloženo slojem endotelnih ćelija koje čine unutrašnjost (endokard).

U funkcijskom smislu, ima lijevu i desnu komoru (ventrikul), a svakoj komori je pridodata po jedna pojačivačka pumpa, lijeva i desna pretkomora (atrij). Atrijumi se kontrahuju prije ventrikula.

Provodni sistem srca čine sinoatrijalni SA čvor, internodalni putevi atrioventrikularni AV čvor i Hisov snop.

Prosječno ljudsko srce teško je 200-425 grama i za vrijeme jednog ljudskog života napravi približno 3,5 milijarde otkucaja ili 100.000 otkucaja dnevno. U jednom danu kroz ljudsko srce protječe 7570 litara krvi.

Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti u svijetu od 2008. godine, čineći 30% smrtnih slučajeva.^[4][5] Od toga više od tri četvrtine su posljedica koronarne arterijske bolesti i moždanog udara.^[4] Faktori rizika uključuju: pušenje, prekomjernu težinu, malo vježbanja, visok holesterol, visok krvni pritisak i loše kontrolisan dijabetes, između ostalog.^[6] Kardiovaskularne bolesti često nemaju simptome ili mogu uzrokovati bol u grudima ili kratak dah. Dijagnoza srčanih bolesti se često postavlja uzimanjem anamneze, slušanjem srčanih tonova stetoskopom, EKG-om, ehokardiogramom i ultrazvukom.^[7] Specijalisti koji se fokusiraju na bolesti srca nazivaju se kardiolozima, iako mnoge specijalizacije medicine mogu biti uključene u liječenje.^[5]

Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje

1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
3. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
4. ^ ^{a b} "Cardiovascular diseases (CVDs) Fact sheet N°317 March 2013". WHO. World Health Organization. Arhivirano s originala, 19. 9. 2014. Pristupljeno 20. 9. 2014.
5. ^ ^{a b} Longo, Dan; Fauci, Anthony; Kasper, Dennis; Hauser, Stephen; Jameson, J.; Loscalzo, Joseph (2011). Harrison's Principles of Internal Medicine (18 izd.). McGraw-Hill Professional. str. 1811. ISBN 978-0-07-174889-6.
6. ^ Graham, I; Atar, D; Borch-Johnsen, K; Boysen, G; Burell, G; Cifkova, R; Dallongeville, J; De Backer, G; Ebrahim, S; Gjelsvik, B; Herrmann-Lingen, C; Hoes, A; Humphries, S; Knapton, M; Perk, J; Priori, SG; Pyorala, K; Reiner, Z; Ruilope, L; Sans-Menendez, S; Scholte op Reimer, W; Weissberg, P; Wood, D; Yarnell, J; Zamorano, JL; Walma, E; Fitzgerald, T; Cooney, MT; Dudina, A; European Society of Cardiology (ESC) Committee for Practice Guidelines, (CPG) (Oct 2007). "European guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: executive summary: Fourth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (Constituted by representatives of nine societies and by invited experts)" (PDF). European Heart Journal. 28 (19): 2375–2414. doi:10.1093/eurheartj/ehm316. PMID 17726041. Arhivirano (PDF) s originala, 27. 4. 2019. Pristupljeno 21. 10. 2019.
7. ^ Moore, Keith L.; Dalley, Arthur F.; Agur, Anne M. R. (2009). "1". Clinically Oriented Anatomy. Wolters Kluwel Health/Lippincott Williams & Wilkins. str. 127–173. ISBN 978-1-60547-652-0.