Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.
Voda
| Voda | |
|---|---|
  | |
| Općenito | |
| Hemijski spoj | Voda |
| Druga imena | aqua, dihidrogenmonoksid, hidrična kiselina, vodik-hidroksid |
| Molekularna formula | H2O |
| CAS registarski broj | 7732-18-5 |
| Kratki opis | Tečnost bez mirisa i okusa |
| Osobine1 | |
| Molarna masa | 18,0153 g/mol |
| Agregatno stanje | tečno (20°C i 1 atm) |
| Gustoća | 0,998 g/cm3(tečnost na 20 °C, 1 atm) 0,917 g/cm3 (led na 0 °C, 1 atm) |
| Tačka topljenja | 0 °C (273,15 K) |
| Tačka ključanja | 100 °C (373,15 K) |
| Pritisak pare | 2,338 Pa pri 20 °C |
| Rastvorljivost | u haloalkanima, benzenu, višim alkanima, eterima, fenilima, cikloalkanima, alkoholima |
| Dipolni moment | 1,85 D |
| 1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. | |
Voda je providna, bezbojna tekućina koja formira rijeke, jezera, okeane i kišu na Zemlji, i jedan je od osnovnih sastojaka svih živih bića. Kao hemijski spoj, molekule vode sadrže jedan atom kisika i dva atoma vodika, koji su spojeni kovalentnom vezom. Voda je tekućina pri standardnim uslovima temperature i pritiska, ali na Zemlji često se nalazi u svom čvrstom stanju, ledu, kao i u svom plinovitom stanju, vodenoj pari.
Voda prekriva 71% površine planete Zemlje.[1] Ona je nezamjenjiva za sve poznate oblike života. Na Zemlji, 96,5% vode se nalazi u morima i okeanima, 1,7% u podzemnim vodama, 1,7% u lednicima i vječnom ledu na Antarktiku i Grenlandu, mali postotak u drugim većim vodenim površinama i 0,001% u atmosferi kao vodena para, oblaci (formirani od čvrstih i tečnih vodenih čestica kondenziranih u zraku) i atmosferske padavine.[2][3] Samo 2,5% vode na Zemlje otpada na slatke vode, a 98,8% slatke vode nalazi se zarobljeno u ledu ili u podzemnim vodama. Manje od 0,3% slatkih voda na Zemlji nalazi se u rijekama, slatkovodnim jezerima i atmosferi, a čak i manji postotak slatkih voda (0,003%) nalazi se sadržan u biološkim oblicima i vještačkim proizvodima.[2]
Voda na Zemlji se stalno kreće kroz ciklus isparavanja, transpiracije i evaporacije (evapotranspiracija), kondenzacije, padavina i otjecanja površinom, obično do mora ili okeana. Isparavanje i transpiranje doprinose količini padavina nad kopnom. Voda koja se koristi pri izračunu proizvodnje roba i usluga poznata je kao virtualna voda.
Voda ispravna i sigurna za piće je nezamjenjiva za ljude i sva druga živa bića, čak iako im ona ne daje energiju ili organske hranjive materije. Pristup čistoj vodi za piće je poboljšan posljednjih nekoliko decenija u gotovo svim dijelovima svijeta, ali i pored toga još uvijek oko 1 milijarda ljudi nema pristup čistoj vodi a preko 2,5 milijarde ljudi nema pristup adekvatnom načinu zbrinjavanja otpadnih voda.[4] Postoji jasna povezanost između pristupa čistoj vodi i bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika.[5] Međutim, neki istraživači su procijenili da bi do 2025. više od polovine svjetskog stanovništva moglo biti suočeno sa problemima u vezi s vodom.[6]
Izvještaj, objavljen u novembru 2009. sugerira da bi do 2030. u nekim područjima u razvoju, potražnja za vodom mogla nadmašiti njenu ponudu za oko 50%.[7] Voda igra vrlo važnu ulogu u svjetskoj ekonomiji, između ostalog kao otapalo za široki spektar hemijskih supstanci, te kao rashladno sredstvo za industrijske mašine i slično. Oko 70% slatkih voda ljudi koriste za poljoprivredu.[8]
- ^ "CIA-The world factbook". Central Intelligence Agency. Arhivirano s originala, 5. 1. 2010. Pristupljeno 20. 12. 2008.
- ^ a b Gleick, P.H., ured. (1993). Water in Crisis: A Guide to the World's Freshwater Resources. Oxford University Press. str. 13, tabela 2.1 "Water reserves on the earth". Arhivirano s originala, 8. 4. 2013. Pristupljeno 17. 12. 2014.
- ^ Water Vapor in the Climate System, Special Report, [AGU], decembar 1995. Vital Water, UNEP.
- ^ "MDG Report 2008" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 1. 7. 2018. Pristupljeno 25. 7. 2010.
- ^ "Public Services" Arhivirano 7. 4. 2012. na Wayback Machine, Gapminder video
- ^ Kulshreshtha, S.N (1998). "A Global Outlook for Water Resources to the Year 2025". Water Resources Management. 12 (3): 167–184. doi:10.1023/A:1007957229865
- ^ "Charting Our Water Future: Economic frameworks to inform decision-making" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 5. 7. 2010. Pristupljeno 17. 12. 2014.
- ^ Baroni, L.; Cenci, L.; Tettamanti, M.; Berati, M. (2007). "Evaluating the environmental impact of various dietary patterns combined with different food production systems". European Journal of Clinical Nutrition. 61 (2): 279–286.CS1 održavanje: više imena: authors list (link) doi:10.1038/sj.ejcn.1602522
Previous Page Next Page
