Zemljina atmosfera

Atmosfera je plinoviti omotač oko Zemlje.

Atmosfera (starogrčki ἀτμός (atmós) 'para', i σφαῖρα (sphaîra) 'sfera' ) je sloj plina ili slojeva plinova koji obavija planetu, a drži se na mjestu gravitacijom planetarnog tijela. Planeta zadržava atmosferu kada je gravitacija velika, a temperatura atmosfere niska.^[1] Zvjezdana atmosfera je vanjski dio zvijezde, koji uključuje slojeve iznad neprozirne fotosfere ; zvijezde niske temperature mogu imati vanjsku atmosferu koja sadrži složene molekule.

Atmosfera Zemlje se sastoji od azota (78%), kiseonika (21%), argona (0,9%), ugljen-dioksida (0,04%) i gasova u tragovima.^[2] Većina organizama koristi kiseonik za disanje ; munje i bakterije vrše fiksaciju dušika kako bi proizveli amonijak koji se koristi za proizvodnju nukleotida i aminokiselina ; biljke, alge i cijanobakterije koriste ugljični dioksid za fotosintezu . Slojeviti sastav atmosfere minimizira štetne efekte sunčeve svjetlosti, ultraljubičastog zračenja, sunčevog vjetra i kosmičkih zraka kako bi zaštitili organizme od genetskih oštećenja. Trenutni sastav Zemljine atmosfere proizvod je milijardi godina biohemijske modifikacije paleoatmosfere od strane živih organizama. [1]

1. ^ Liddell, Henry George; Scott, Robert (24. 9. 2015). "ἀτμός". A Greek-English Lexicon. Perseus Digital Library. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015.
2. ^ "Earth's Atmosphere Composition: Nitrogen, Oxygen, Argon and CO2". Earth How (jezik: engleski). 31. 7. 2017. Pristupljeno 22. 10. 2019.