Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Bosniya e Herzegovina

Bosniya
jeetaare leydi, constitutional republic, Meditariyare leydi, leydi
YemreSoutheast Europe, Southern Europe Taƴto
Golle imaaɗe1 Mbooy 1992 Taƴto
InditirdeBosna i Hercegovina, Босна и Херцеговина, БиХ Taƴto
LesdinkeejumBosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina Taƴto
IPA transcriptionˈbos⁽ʲ⁾nʲɪjə ɪɡʲɪrt͡sɨɡɐˈvʲinə Taƴto
DiinaDiina Lislaama, Yahudanci, Eastern Orthodoxy, Catholicism Taƴto
Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haaludeBosnian, Croatian, Serbian Taƴto
Doondo leydinational anthem of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Taguculture of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Jammoore leydiThe heart shaped land, Gwlad siap calon Taƴto
DuungalYuroopu Taƴto
LesdiBosniya Taƴto
LaamordeSarayevo Taƴto
Hiiri-weeti pelleCentral European Time, UTC+01:00, UTC+02:00, Europe/Sarajevo Taƴto
Located in or next to body of waterAdriatic Sea, Mediterranean Sea Taƴto
AnnditirɗumBalkans, post-Yugoslavia states Taƴto
Jonde kwa'odineto44°0′0″N 18°0′0″E Taƴto
Kwa'odineto lettugal44°3′1″N 19°37′19″E Taƴto
Soɓɓire45°16′48″N 16°55′48″E Taƴto
Horɗoore42°33′23″N 18°26′16″E Taƴto
Gorgal44°49′5″N 15°43′21″E Taƴto
TowendiMaglić Taƴto
HoɓadeAdriatic Sea Taƴto
Laamu sarti celluɗoleydi ndi suudu baba suɓani horem, Ndenndaandi Taƴto
Birrol parti politikkiPresidency of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Arɗiiɗo lesdiŽeljko Komšić, Denis Bećirović, Željka Cvijanović Taƴto
Office held by head of governmentChairman of the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Hooreejo leydiBorjana Krišto Taƴto
Laamu battaa enCouncil of Ministers of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Laamu depitee enParliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Central bankCentral Bank of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Public holidayIndependence Day Taƴto
Applies to jurisdictionCouncil of Ministers of Bosnia and Herzegovina Taƴto
NdewguFederation of Bosnia and Herzegovina, Republika Srpska, Brčko District Taƴto
Cedeconvertible mark Taƴto
Shares border withMontenegoro, Korowaasiya, Serbiya, European Union Taƴto
Driving sideright Taƴto
Electrical plug typeEuroplug, Schuko Taƴto
ReplacesRepublic of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Ɗemngal ngal sarwisiji leydi fu njoni haaludeCroatian, Serbian, Bosnian Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.fbihvlada.gov.ba Taƴto
HashtagBosniaandHerzegovina Taƴto
Golle gofernema.ba Taƴto
Deesewalflag of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Coat of armscoat of arms of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Joogarafiigeography of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Has characteristicpartly free country Taƴto
Taarikihistory of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Railway traffic sideright Taƴto
Open data portalOpen Data Bosnia and Herzegovina Taƴto
Ndesaeconomy of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Annaji Aljeridemographics of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Official observer status in organisationOrganisation of Islamic Cooperation Taƴto
Mobile country code218 Taƴto
Country calling code+387 Taƴto
Trunk prefix0 Taƴto
Emergency phone number112, 122, 123, 124 Taƴto
GS1 country code387 Taƴto
Licence plate codeBIH Taƴto
Maritime identification digits478 Taƴto
Unicode character🇧🇦 Taƴto
Category for honorary citizens of entityCategory:Honorary citizens of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Category for maps or plansCategory:Maps of Bosnia and Herzegovina Taƴto
Map
Bosniya

Bosniya e Herzegovina (ba. Bosna i Hercegovina) Bosni e Hersegovina (e ɗemngal Serbo-Korowasi: Bosna i Hercegovina, Босна и Херцеговина), sahaa e sahaa fof ina anndiree Bosni-Herzegovina, ina wiyee kadi Bosni, ko leydi e nder Yuroopu fuɗnaange-rewo, woni ko e duunde Balkan en. Nde heddi ko Serbi to bannge fuɗnaange, Montenegro to fuɗnaange-rewo, e Korowasi to worgo e fuɗnaange-rewo. To bannge worgo nde jogii ko 20 kiloomeeteer (12 miil) njuuteendi daande maayo Adriyatik, ko wuro Neum tan woni laawol mayre. Bosni ina jogii weeyo ɓuuɓngo, ina waɗi ndunngu nguleeki e ndunngu toowngu, nees. E nder diiwanuuji hakkundeeji e fuɗnaange, geɗe leydi ɗee ko koɗli, to bannge worgo-fuɗnaange ko tufɗe, to bannge worgo-fuɗnaange ko ɓuri heewde ko ɓutte. Hersegovina, diiwaan ɓurɗo famɗude, to bannge worgo, ina jogii weeyo Mediteraane, ko ɓuri heewde heen ko koɗli. Sarajevo woni laamorde, kadi woni wuro ɓurngo mawnude.

Nokku oo ina hoɗi gila ko famɗi fof e jamaanu Paleolitik toowɗo, kono seedeeji ina kollita wonde e jamaanu Neolitik, koɗkiiji aadee duumotooɗi, ina heen koɗkiiji jeyaaɗi e pine Butmir, Kakanj, e Vučedol. Caggal nde Indo-Yuroopunaaɓe adanɓe ngari, nokku oo ina hoɗi e siwiluuji Illiriyankooɓe e Celtic en keewɗi. Maamiraaɓe leƴƴi Slavic en hoɗɓe e nokku hee hannde ngari ko e teeminannde 6th haa 9th. E teeminannde 12th, Banate Bosni sosaa ; e teeminannde 14th, ɗum wayliima wonti Laamu Bosni. E cakkital teeminannde 15th, nde naatnaa e laamu Ottomaan, nde woni e les njiimaandi mum haa e darorɗe teeminannde 19th ; ko otomaan en ngaddi lislaam e diiwaan hee. Gila e darorɗe teeminannde 19th haa e wolde adunaare adannde, leydi ndi naati e laamu Otiris-Hongiri. E nder yonta hakkunde wolde, Bosni e Hersegovina ina jeyaa e Laamu Yugoslawi. Caggal wolde adunaare ɗiɗmere, nde rokkaama darnde republique timmunde e nder leydi Yugoslawi kesiri ndi sosaa. E hitaande 1992, caggal nde Yugoslawi feccii, ndenndaandi ndii bayyini jeytaare mum. Rewi heen ko wolde Bosni, nde juuti haa e darorɗe hitaande 1995, nde joofi ko e siynude nanondiral Dayton.

Leydi ndii ina waɗi leƴƴi tati mawɗi : Bosniya en ɓuri heewde, Serbi en ngoni ɗiɗaɓo, Korowasi en ngoni tataɓo. Ina jeyaa e yimɓe tokosɓe ɓee, yahuud en, Room en, Albaninaaɓe, Montenegronaaɓe, Ukraninaaɓe e Turki en. Bosni e Hersegovina ina jogii suudu sarɗiiji ɗiɗo, e hooreejo leydi tati, tawi ko tergal gootal e nder leƴƴi tati mawɗi ɗii kala. Kono doole laamu hakkundeejo ina pamɗi no feewi, sibu leydi ndii ɓuri heewde ko e nder leydi ndii. Ina waɗi dente ɗiɗi gonɗe e hoore mum—Fedde Bosni e Hersegovina e Republik Srpska—e dental tataɓal, Diisneteeɗo Brčko, mo laamu mum nokkuyankeewu laamii.

Bosni e Hersegovina ko leydi ƴellitoori, ndi woni ko e 74ɓo e nder limto ƴellitaare aadee. Faggudu mayri ɓuri heewde ko e njulaagu e ndema, rewi heen ko turism e sekteer sarwisaaji. Turism ɓeydiima no feewi e ɗii duuɓi cakkitiiɗi.[13][14] Leydi ndii ina jogii kisal renndo e cellal winnderewal, jaŋde leslesre e hakkundeere ko njoɓdi. Ko ɗum tergal ONU, Fedde Kisal e Gollondiral e nder Yuroopu, Goomu Yuroopu, Fedde Jam, e Nanondiral Njulaagu Yuroopu hakkundeejo ; ko kañum kadi woni tergal sosngal Dental Mediteraane, sosaangal e lewru sulyee 2008.[15] Bosni e Hersegovina ko leydi kanndidaa e nder UE, kadi ko kanndidaa jeyeede e OTAN gila e lewru abriil 2010.[16]


Previous Page Next Page