| |||||
![]() |
Estoniya, ko leydi Estoni, woni leydi sara maayo Baltik to bannge worgo Yuroopu. Nde heedtii to bannge worgo maayo Finlande sara Finlande, bannge hirnaange maayo sara Suwed, to fuɗnaange leydi Letoni, to fuɗnaange maayo Peipus e Riisi. Leydi Estoni ina waɗi leydi mawndi, duuɗe ɓurɗe mawnude Saaremaa e Hiiumaa, e ko ina ɓura 2 300 duuɗe goɗɗe e duuɗe tokoose to bannge fuɗnaange maayo Baltik,[12] tawi ko 45 335 kiloomeeteer kaaree (17 504 miil kaaree). Tallinn, laamorgo leydi ndii, e Tartu ko gure ɗiɗi ɓurɗe mawnude e nder gure. Ɗemngal Estoni ko ɗemngal koɗki e ɗemngal laamu. Ko ngol woni ɗemngal gadanal e nder ko ɓuri heewde e yimɓe 1,4 miliyoŋ.[14]
Estoniya hannde oo, ko yimɓe njooɗinoo gila ko famɗi fof hitaande 9 000 ko adii jibineede Iisaa. Yimɓe ɓiɓɓe lesdi Estonia nder yontaaji cakaari, ɓe laati nder ummaatooje pagan’en cakkitiiɗe nder Yuroopu ngam jaɓugo diina Masiihiŋko’en ɓaawo konu Kurusaaji woylaare nder karnuwol 13th.[22] Caggal teeminanɗe laamuuji jokkondirɗi e juuɗe Teutonic, Denmark, Suwed, e Laamaandi Russi, anndinde ngenndiiji ceertuɗi Estoni fuɗɗii feeñde e caka teeminannde 19th. Ɗumɗoon noon haaɗi ko e bayyinaango jeytaare Estoni e hitaande 1918 e laamuuji Riisi e Almaañ, kaɓannooɗi e oon sahaa. Demokaraasi e nder ko ɓuri heewde e yontaaji hakkunde wolde, Estoni bayyini wonde ko kañum woni sabaabu mum e fuɗɗoode wolde adunaare ɗimmere, kono leydi ndii ina luulndii laabi keewɗi, ina ƴaañii, ina heɓee ; ko adii fof ko Dental Sowiyet e hitaande 1940, caggal ɗuum ko Almaañ Nazi e hitaande 1941, caggal ɗuum, e hitaande 1944, URSS heɓti ɗum, e naatde e mum, hono dental njuɓɓudi laamu (SSR Estoni). E nder laamu Sowiyet en 1944–91,[23] jokkugol dowla de jure Estoni ko wakili’en dipolomaasi e laamu-e-exile. Caggal "Revolution Chantante" Estonien 1988-90 mo ƴiiƴam mum alaa, ngam haɓaade laamu Sowiyet, jeytaare leydi ndii timmundi artiraama ñalnde 20 ut 1991.
Estoni ko leydi ƴellitiindi, ndi faggudu mum yahrude yeeso, ndi woni ko e 31ɓo e nder limto ƴellitaare aadee.[24] Dowla jom en hakkillaaji Estoni ko republiik parlemaa gooto demokaraasi, feccii e 15 maakond (diiwanuuji). Ngo jeyaa ko e leyɗeele ɓurɗe famɗude yimɓe e nder Dental Yuroopu e OTAN. Estoni ina joginoo sahaa kala darnde toownde e nder limtooji winndereeji ngam moƴƴinde nguurndam,[25] jaŋde,[26] ndimaagu jaayndeeji, dijital golle laamu[27][28] e keewal sosiyeteeji karallaagal.[29]