Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Roosiya

Roosiya
jeetaare leydi, secular state, leydi, transcontinental country, federation, successor state
YemrePost-Soviet states, European Union tax haven blacklist, Eastern Europe Taƴto
Golle imaaɗe25 Bowte 1991 Taƴto
Laamu inndeРоссийская Федерация Taƴto
LesdinkeejumРоссия, Российская Федерация Taƴto
Mutiɗa innde🇷🇺, Россия, Росія Taƴto
IPA transcriptionrɐˈsʲijə Taƴto
Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haaludeRiisinkoore Taƴto
Doondo leydiState Anthem of the Russian Federation Taƴto
Taguculture of Russia Taƴto
Jammoore leydiReveal your own Russia, Datgelwch eich Rwsia eich hun, Revela la teva pròpia Rússia Taƴto
DuungalYuroopu Taƴto
LesdiRoosiya Taƴto
LaamordeMoscow Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+02:00 Taƴto
AnnditirɗumEurasia Taƴto
Jonde kwa'odineto66°25′0″N 94°15′0″E Taƴto
Kwa'odineto lettugal65°46′52″N 169°3′25″W Taƴto
Soɓɓire81°50′35″N 59°14′22″E Taƴto
Horɗoore41°11′7″N 47°46′55″E Taƴto
Gorgal54°27′30″N 19°38′22″E Taƴto
TowendiMount Elbrus Taƴto
HoɓadeCaspian Sea Taƴto
Laamu sarti celluɗosuper-presidential republic Taƴto
Birrol parti politikkiPresident of Russia Taƴto
Arɗiiɗo lesdiВладимир Владимирович Путин Taƴto
Office held by head of governmentPrime Minister of Russia Taƴto
Hooreejo leydiMikhail Mishustin Taƴto
Laamu battaa enGovernment of Russia Taƴto
Laamu depitee enFederal Assembly of the Russian Federation Taƴto
Highest judicial authorityConstitutional Court of Russia, Supreme Court of Russia Taƴto
Central bankCentral Bank of Russia Taƴto
CedeRussian ruble Taƴto
Driving sideright Taƴto
Electrical plug typeSchuko, Europlug Taƴto
FollowsRussian Soviet Federative Socialist Republic Taƴto
ReplacesRussian Soviet Federative Socialist Republic, Soviet Union Taƴto
Studied inRussian studies Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://gov.ru/ Taƴto
Hashtagrussia, Russland, Россия Taƴto
Golle gofernema.ru, .рф, .рус, .su Taƴto
Main regulatory textConstitution of Russia Taƴto
Deesewalflag of Russia Taƴto
Coat of armsCoat of arms of Russia Taƴto
Joogarafiigeography of Russia Taƴto
Has characteristicnot-free country Taƴto
Taarikihistory of Russia Taƴto
List of monumentsRussian cultural heritage register Taƴto
Diina laamu anndaninon-denominational Taƴto
Patron saintAndrew the Apostle Taƴto
Separated fromSoviet Union Taƴto
Railway traffic sideright Taƴto
Open data portalOpen Data Portal Russia Taƴto
Ndesaeconomy of Russia Taƴto
Annaji Aljeridemographics of Russia Taƴto
Official observer status in organisationCERN, Organisation of Islamic Cooperation Taƴto
Gregorian calendar start date14 Colte 1918 Taƴto
Mobile country code250 Taƴto
Country calling code+7 Taƴto
Trunk prefix8 Taƴto
GS1 country code460-469 Taƴto
Licence plate codeRUS Taƴto
Maritime identification digits273 Taƴto
Unicode character🇷🇺 Taƴto
Category for honorary citizens of entityCategory:Honorary citizens from Russia by city Taƴto
Category for maps or plansCategory:Maps of Russia Taƴto
Map
Armkhi ina ɓuuɓna leydi Riisi

Roosiya (Riisi) walla Fedde Roosiya, ko leydi gonndi e Fuɗnaange Yuroopu e Asiiya worgo. Ko leydi ɓurndi mawnude e winndere ndee to bannge wertallo, ndi yaaji ko e nokkuuji waktuuji sappo e go’o, ndi renndini keeri leydi e leyɗeele sappo e nay.[d] Ko ndi leydi nayaɓiri ɓurndi heewde yimɓe e winndere ndee, kadi ndi leydi ɓurndi heewde yimɓe e Yuroopu. Roosiya ko leydi ndi heewi gure ina waɗi 16 nokkuuji ɗo yimɓe mum ngoni ɗoo, ina waɗi ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 100 neɗɗo. Laamorde mayre kam e wuro mayre ɓurngo mawnude ko Moscow. Saint Petersburg woni wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Roosiya, kadi ko laamorgo pinal mum.

Slav en fuɗnaange ummii ko e fedde anndiraande e nder Yuroopu hakkunde teeminannde 3th e 8th caggal iisa. Dowla Slavic fuɗnaange gadano, Kievan Rus', ummii ko e teeminannde 9th, e hitaande 988, ngo jaɓi diine Kiristaaku Ortodoks e nder laamu Bizantiin. Rus' haa jooni yani, Duchy mawɗo Moscow mawni haa wonti Tsardom Roosiya. E fuɗɗoode teeminannde 18th, Roosiya yaajnii no feewi e konu, e njiimaandi, e darnde wiɗtooɓe Roosiya, ƴellitii haa wonti laamu Roosiya, ngu heddii ko laamu tataɓuru ɓurngu mawnude e nder daartol. Kono, e Rewolison Roosiya e hitaande 1917, laamu laamɗo Roosiya momtaa, haa jooni lomtii ɗum ko SFSR Roosiya—dowla sosiyaalist gadano e winndere ndee to bannge doosɗe leydi. Caggal wolde hakkunde leyɗeele Roosiya, SFSR Roosiya sosi Dental Sowiyet e republiqueeji Sowiyet tati goɗɗi, e nder mum en ko kañum woni leydi ɓurndi mawnude e ɓurndi teeŋtude. E dow ballal miliyoŋaaji nguurndam, Dental Sowiyet waɗii ƴellitaare jaawnde e nder kitaale 1930, caggal ɗuum waɗii darnde tiiɗnde wonande leyɗeele dentuɗe Amerik e nder wolde adunaare ɗimmere, nde ardii golle mawɗe to bannge Fuɗnaange. Nde wolde huuɓtodinnde fuɗɗii, nde fotnoo haɓtaade Amerik ngam heɓde njiimaandi miijooji e doole winndereyankooje. Jamanuuji Sowiyet e teeminannde 20th yi’i yoga e golle ɓurɗe maantinde e karallaagal leydi Roosiya, ina jeyaa heen satelit gadano mo neɗɗo waɗi e yahdu neɗɗo gadano to weeyo.

E hitaande 1991, SFSR Roosiya yalti e fusde Dental Sowiyet, woni Fedde Roosiya jeytaare. Doosgal kesal ƴettaa, ngal sosi njuɓɓudi semi-president fedde nde. Gila e fuɗɗoode teeminannde ndee, ko Vladimir Putin ɓuri heewde e doosɗe politik leydi Roosiya, tawi e les njiimaandi mum, leydi ndii ina wondi e caɗeele demokaraasi, ina wayloo feewde e laamu nguu. Roosiya ina jeyaa e hareeji keewɗi e nder leyɗeele Sowiyet en ɓooyɗe e leyɗe goɗɗe, ina jeyaa heen hare mum e Georgia e hitaande 2008 e heɓtude Kirime e hitaande 2014 e juuɗe Ukrain koɗdiiɗo mum, caggal ɗuum heɓtude diiwanuuji nay goɗɗi e hitaande 2022 e nder hare nde jokki .

E nder winndere ndee, Roosiya ina jeyaa e leyɗe ɓurɗe lesɗude e peeje demokaraasi, jojjanɗe aadee e ndimaagu jaayɗe ; leydi ndii ina jogii kadi toɓɓe toowɗe ɗe nganndu-ɗaa ko fenaande. Faggudu leydi Roosiya yahrude yeeso ina jeyaa e ɓurɗe mawnude e winndere ndee, tuugii ko e ngalu mum keewngu e nder leydi hee ; ɗiɗmo e winndere ndee to bannge peewnugol petroŋ e peewnugol gaasuuji. Ko kañum ɓuri heewde kaɓirɗe nukliyeer, ko kañum woni tataɓol ɓurngol heewde ngalu konu. Roosiya ko leydi mawndi, ko leydi diiwaan. Leydi ndii ko tergal duumingal e Goomu Kisal Fedde Ngenndiije Dentuɗe ; leydi tergal G20, OSC, BRICS, APEC, OSCE, e OMC ; e leydi tergal ɓurndi mawnude e pelle caggal Sowiyet ko wayi no CIS, CSTO, e EAEU/EEU. Leydi Roosiya ina jeyaa e nokkuuji 30 jeyaaɗi e ndonaandi winndereyankoori UNESCO.


Previous Page Next Page






Урыстәыла AB Rusia ACE Урысые ADY Rusland AF Russland ALS Россия ALT ሩሲያ AM Russia AMI Rusia AN Russland ANG

Responsive image

Responsive image