Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Yuroopu

Yuroopu
part of the world, duungal
YemreEurasia, Ostfeste, Leydi, Afro-Eurasia Taƴto
Mutiɗa innde, ,  Taƴto
Named afterEuropa Taƴto
Hiiri-weeti pelleEurope/Athens, Europe/Brussels, Europe/London, Kaliningrad Time, Europe/Moscow Taƴto
AnnditirɗumNorthern Hemisphere Taƴto
Jonde kwa'odineto48°41′27″N 9°8′26″E Taƴto
Kwa'odineto lettugal56°0′0″N 41°0′0″E Taƴto
Soɓɓire71°0′0″N 24°0′0″E Taƴto
Horɗoore36°0′0″N 6°0′0″W Taƴto
Gorgal52°0′0″N 10°0′0″W Taƴto
TowendiMount Elbrus Taƴto
HoɓadeCaspian Sea Taƴto
Shares border withAasiya Taƴto
Studied inEuropean studies Taƴto
Time of discovery or invention200000 years BCE, 1200000 years BCE Taƴto
Golle gofernema.eu Taƴto
Deesewalflag of Europe Taƴto
Joogarafiigeography of Europe Taƴto
Taarikihistory of Europe Taƴto
Ndesaeconomy of Europe Taƴto
Annaji Aljeridemographics of Europe Taƴto
Stack Exchange taghttps://opendata.stackexchange.com/tags/europe Taƴto
Category for maps or plansCategory:Maps of Europe Taƴto
Map

Yuroopu laatike duungal (e Faransaare maa Enngeleere: Europe) ko duunde tawaande fof ko e Fuɗnaange-rewo, ko ɓuri heewde ko e Fuɗnaange-rewo. Heeddi ndi ko Maayo Arktik to worgo, Maayo Atalantik to hirnaange, Maayo Mediteraane to fuɗnaange, Aasi to fuɗnaange. Yuroopu ina renndini leydi Yuroopu e Asiiya, e Afro-Yuroopu e Asiiya e Afrik fof.[10][11] Yuroopu ina heewi siforeede ko seerndi ɗum e Asiiya ko e ɓuuɓri ndiyam koɗli Ural, maayo Ural, maayo Kaspi, Kaukasus mawɗo, maayo ɓaleejo, e laawol ndiyam ŋorol Bosporus.[12]

Yuroopu ina waɗi fotde 10,18 miliyoŋ km2 (3,93 miliyoŋ km2), woni 2% e wertallo Leydi (6,8% e wertallo leydi), ɗum noon ko duunde ɗiɗmere ɓurnde famɗude (ina huutoroo mbaadi duundeeji jeeɗiɗi). To bannge politik, Yuroopu feccii ko e dowlaaji capanɗe joyi, tawi ko Riisi ɓuri mawnude e heewde yimɓe, tawi ina waɗi 39% e duunde he, ina waɗi 15% e yimɓe mum. Yuroopu ina joginoo fotde 745 miliyoŋ neɗɗo (hedde 10% e yimɓe winndere ndee) e hitaande 2021 ; tataɓo ɓurɗo mawnude caggal Asii e Afrik.[2][3] Kiliima Yuroopu ina mettina e ɓuuɓol Atlantik, ko wayi no ɓuuɓol Golf, ngol ina addana weeyo ɓuuɓngo, ɓuuɓngo ndunngu e ndunngu, e ko ɓuri heewde e duunde ndee. Ko ɓuri Maayo, ceertugol yontaaji ɓuri teskeede ina addana weeyo ɓurngo heewde e duunde.

Aadaaji Yuroopu ina mbaɗi aadaaji keewɗi e nder leydi e diiwaanuuji, ɗi ngoni ko e ɗaɗi caɗtuɗi e nder renndo hirnaange, e nder heen kadi ko ɓuri heewde e mum en ina tuugnii e Grece ɓooyɗo e Rome ɓooyɗo, teeŋti noon e lomtiiɓe mum en Kerecee’en, ko ɗaɗi teeŋtuɗi e rennduɗi.[13][14]. ] Fuɗɗaade e dogdu laamu Room Hirnaange e hitaande 476 CE, dental Kerecee’en e Yuroopu e nder yontaaji eggugol, ɗum maandinii duuɓi cakaari Yuroopu. Renaissance itaaliyankeejo, ummoriiɗo Firenze, saaktinii e nder duunde heddiinde ndee nafoore neɗɗankaagal kesal to bannge naalankaagal e ganndal, ko ɗum addani ɗum en yonta hannde oo. Gila e jamaanu jiytugol, e gardagol Espaañ e Portigaal, Yuroopu ina joginoo darnde mawnde e nder geɗe adunaaru nduu e wiɗtooji e konuuli keewɗi e nder winndere ndee. Hakkunde teeminannde 16ɓiire e 20ɓiire, laamuuji Yuroopu njiimi e sahaaji keewɗi Amerik, fotde Afrik e Oseani fof, e ko ɓuri heewde e Asiiya.

Duuɓi anndinoore, njiimaandi Farayse, e hareeji Napoleyoŋ mbayli duunde nde to bannge pinal, politik e faggudu gila e darorɗe teeminannde 17ɓiire haa feccere adannde teeminannde 19ɓiire. Revolution industrielle, fuɗɗinoonde to Angalteer e darorɗe teeminannde 18ɓiire, addani waylooji mawɗi to bannge faggudu, pinal e renndo to Yuroopu hirnaange, haa arti noon e winndere ndee kala. Konu duuniyaaru fuu fuɗɗi, ɓe kaɓi haa Yuroopu, ɗum walli ustaare njiimaandi Hirnaange Yuroopu nder kuuɗe duuniyaaru haa cagataagal teeminannde 20 nde Dental Sowiyet e Dental Dowlaaji Dentuɗi ƴetti semmbe, ɓe kaɓa dow njiimaandi Yuroopu e duuniyaaru fuu. [15] Hare huuɓtodinnde nde waɗi, feccii Yuroopu e dow rido njamndi, OTAN woni bannge hirnaange, nanondiral Warsaw woni bannge fuɗnaange. Ndee feccere joofi ko e Rewolisonuuji 1989, e doggol mahol Berlin, e fusde Dental Sowiyet, ɗum addani naatgol Yuroopu yahrude yeeso no feewi.

Naatgol Yuroopu ina yahra yeeso e nder juɓɓule gila 1948 e sosde Diiso Yuroopu, e ko ɓuri teeŋtude ko e ƴellitgol Dental Yuroopu (UE), ngal woni hannde ko ɓuri heewde e Yuroopu.[16] Dental Yuroopu ko dental politik ɓurngal mawnude, ngal woni hakkunde konfederaasiyoŋ e fedde, ngal tuugnii ko e njuɓɓudi nanondiral Yuroopu.[17] UE ummorii ko e Yuroopu hirnaange kono ina yaaji haa fuɗnaange gila nde Dental Sowiyet fusi e hitaande 1991. Ko ɓuri heewde e terɗe mum ƴettii kaalis gooto, hono ooro, ina tawtoree luumo ngootaagu Yuroopu e dental doosɗe. Leyɗeele mawɗe, hono Schengen Area, kadi ndartinii keeri mum en e immigration. Wooteeji keewɗi ina mbaɗa duuɓi joy kala e nder UE ; ɓe njiytiraa ko wooteeji ɗiɗmi ɓurɗi mawnude e winndere ndee caggal wooteeji leydi Indiya. UE woni tataɓo e faggudu winndere ndee.


Previous Page Next Page






Европа AB Iërupa ACE Еуропэ ADY Europa AF Europa ALS አውሮፓ AM Europa AN Europe ANG Yurop ANN यूरोप ANP

Responsive image

Responsive image