Abraham Lincoln | |
---|---|
Rođenje | 12. veljače 1809. Hodgenville, Kentucky, SAD |
Smrt | 15. travnja 1865. Washington, DC, SAD |
Stranka | Whig Republikanska stranka |
16. predsjednik SAD-a | |
4. ožujka 1861. – 15. travnja 1865. | |
Potpredsjednik | 1) Hannibal Hamlin (1861.-1865.) 2) Andrew Johnson (1865.) |
Prethodnik | James Buchanan |
Nasljednik | Andrew Johnson |
Abraham Lincoln (Hodgenville, 12. veljače 1809. – Washington, DC, 15. travnja 1865.), američki predsjednik i političar.
Još dok je kao splavar na Mississippiju gledao lancima vezane crnce za tržište robljem, zarekao se da će ustati protiv ropstva.[1] Kao član Kongresa (od 1847. do 1849.) istupa protiv uvođenja ropstva na novim područjima Sjedinjenih Država. Godine 1854. u glasovitu govoru napada Dogovor Kansas - Nebraska Bill kojim se omogućavalo ropstvo u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iste godine sudjeluje u osnivanju nove Republikanske stranke i kao njezin kandidat, 6. studenog 1860. izabran je za predsjednika SAD-a.
Izbor istaknutog protivnika ropstva na čelo države bio je znak za pobunu robovlasničkom Jugu. Do ožujka 1861. sedam je južnih država napustilo Uniju i osnovalo Konfederaciju Američkih Država s Jeffersonom Davisom na čelu. U travnju iste godine počinje građanski rat koji završava pobjedom Unije i oslobađanjem crnih robova. Lincoln je za predsjednika izabran i na izborima 1864., a ubijen je godinu dana kasnije u atentatu u kazalištu, ubio ga je glumac sklon Konfederaciji John Wilkes Booth.[2]Amerikanci ga doživljavaju kao jednog od svojih velikana jer je ukinuo ropstvo i vodio Uniju do pobjede u građanskome ratu.[3]