Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Albert Abraham Michelson

Albert Abraham Michelson

Rođenje 19. prosinca 1852.
Strzelno, Poljska
Smrt 9. svibnja 1931.
Pasadena, Kalifornija, SAD
Državljanstvo SAD
Narodnost Poljak
Polje Fizika
Institucija Sveučilište Case Western Reserve u Clevelandu
Sveučilište Clark u Worcesteru, Massachusetts
Sveučilište u Chicagu
Alma mater Pomorska akademija u Annapolisu, Maryland
Sveučilište u Berlinu
Akademski mentor Hermann von Helmholtz
Poznat po Michelson-Morleyjev pokus
Brzina svjetlosti
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za fiziku (1907.)
Copleyeva medalja (1907.)
Portal o životopisima

Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852.Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla. Godine 1873. diplomirao je na Pomorskoj akademiji u Annapolisu, Maryland, gdje je do 1879. bio znanstveni instruktor i gdje je započeo s radom na problemu točnoga mjerenja brzine svjetlosti, što mu je bila znanstvena strast do kraja života. Zbog usavršavanja u optičkim metodama, otišao je 1880. u Europu, gdje je proveo dvije godine u Berlinu, Heidelbergu i Parizu. Nakon povratka u SAD bio je profesor fizike u Clevelandu i Worcesteru, a zatim do umirovljenja na novoosnovanome Sveučilištu Chicago. Poznat je po interferometrijskome mjerenju gibanja Zemlje prema hipotetičnome eteru i dokazu da je brzina svjetlosti temeljna prirodna konstanta. Za konstrukciju interferometra, što nosi njegovo ime, te za niz spektroskopskih i metroloških otkrića dobio je 1907. Nobelovu nagradu za fiziku, kao prvi Amerikanac u povijesti te nagrade. Osim mjerenja eterskoga pomaka, koje je nedvojbeno dokazalo da hipotetski eter ne postoji (Michelson-Morleyjev pokus), dobio je i najtočniji podatak toga doba za brzinu svjetlosti usavršenom metodom Foucaultova rotirajućeg zrcala (1879.), definirao je i mjerio etalon metra brojem valnih duljina crvene svjetlosti emitirane od pobuđenih kadmijevih atoma (1893.), mjerio promjer zvijezde Betelgez s pomoću interferometra i teleskopa (1920.), što je bilo jedno od prvih preciznih mjerenja u astronomiji. Bio je predsjednik Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1923. do 1927.). Jedan od Mjesečevih kratera nosi njegovo ime.[1] Godine 1887. Michelson i Edward Williams Morley proveli su Michelson-Morleyjev pokus koji je potresao klasičnu fiziku i stvorio pretpostavke za osmišljavanje teorije relativnosti.

  1. Michelson, Albert Abraham. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.

Previous Page Next Page