Barentsovo more | |
---|---|
More | |
Honningsvåg, na obali Barentsovog mora, najsjevernije je naselje u Norveškoj | |
Položaj Barentsova mora | |
Položaj | |
Koordinate | 75°N 40°E / 75°N 40°E |
Smještaj | Sjeverna Europa |
Države | |
Ocean | Arktički ocean |
Granična mora | Norveško more |
Fizikalne osobine | |
Površina | 1400000 km2 |
Barentsovo more (nor. Barentshavet; rus. Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana,[1] smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.[2] U ruskome govornom području bilo je poznato kao Sjeverno more, Pomorsko more ili Murmansko more, a sadašnje ime dobilo je po povijesnom nizozemskom moreplovcu Willemu Barentsu.
Barentsovo more je plitko more i dio epikontinentalog pojasa, prosječne dubine oko 230 metara. Važno je ribolovno područje i mjesto istraživanja i eksploatiranja ugljikovodika.[3] Graniči s poluotokom Kola na jugu, Norveškim morem na zapadu, otočjem Svalbard na sjeverozapadu, Zemljom Franje Josipa na sjeveroistoku i Novajom zemljom na istoku. Otočje Novaja zemlja produžetak je sjevernog dijela gorja Ural i odvaja Barentsovo od Karskog mora.
Premda se geografski smatra dijelom Arktičkoga oceana, Barentsovo more je "orijentirano na Atlantik"[4] ili u procesu "atlantifikacije"[5] zbog svog statusa "vruće točke zagrijavanja Arktika". Hidrološke promjene uslijed globalnog zatopljenja dovele su do smanjenja morskog leda i stratificiranja vodenog stupca, što bi moglo uzrokovati velike promjene vremena u Euroaziji.[4] Jedno od predviđanja navodi da će se povećanjem površine trajnog područja bez leda u Barentsovom moru dodatno povećati isparavanje, što će za posljedicu imati povećate snježnih padalina u većem dijelu kontinentalne Europe.[5]
|hdl-access=
zahtijeva |hdl=
(pomoć)