Bentos

Bentos (grč. βένθος, dubina, morska dubina), ili ponekad i benton skupni je naziv za sve biljne i životinjske organizme koji žive na dnu mora ili slatke vode. Prirasle biljke i životinje zovu se sesilni bentos, a pokretne vagilni bentos.

Pojam je 1891. uveo Ernst Haeckel kako bi razdvojio organizme koji žive na dnu od organizama koji slobodno plivaju otvorenim vodama mora i unutrašnjih voda (plankton i nekton). Danas se bentosom nazivaju životne zajednice koje žive na dnu, bilo u moru ili slatkoj vodi, kao i neovisno o dubini na kojoj žive.

Prema veličini bentos se dijeli na:

• makrobentos (>1 mm)
• meiobentos (1 mm do 0,063 mm)
• mikrobentos (manji od 0,063 mm)

Prema mjestu na kojem živi, bentos se dijeli na:

• epibentos (živi na supstratu)
• semiendobentos (živi dijelom u supstratu)
• endobentos (živi u supstratu)
• nekton dijelom vezan za dno (međustepenica između bentosa i nektona: životinje koje iako mogu plivati, žive epibentoski)

Organizmi koji žive bentoski vrlo su važna hrana za ribe i druge životinje koje žive u otvorenim vodama, za nekton, ali i za organizme koji razgrađuju organske tvari. Živi organizmi koji žive između bentosa i morskog dna žive u demerzalnoj zoni.^[1]

1. ↑ Merrett, N.R. 1997. Deep-Sea Demersal Fish and Fisheries. Springer. str. 296. ISBN 0412394103