Bojila za tekstil (Marrakech , Maroko ).
Indigo dobiven iz biljke indigovke.
Purpurno obojene tkanine.
Svjetlosti različitih valnih duljina (boja ) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila.
Primjeri nekih organskih molekula .
Pomak područja apsorpcije svjetlosti prema većim valnim duljinama .
Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima .
P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut.
Boja se produbljuje kad je usamljeni elektronski par olabavljen prisutnošću negativnog naboja .
Listovi mijenjaju boju u jesen jer se njihovi kromofori (molekule klorofila ) razgrađuju i prestaju upijati (apsorbirati) crvenu i plavu svjetlost .[ 1]
Alizarin je jedna od najstarijih i najviše upotrebljavanih prirodnih boja , koja se od davnina dobivala iz korijena broća - bojadisarski broć (lat . Rubia tinctorum ).
Uzorak bakrenog ftalocijana , koji pokazuje snažnu boju svojstvenu za razne oblike ftalocijanina .
Zbirka prvih upotrebljivih umjetnih anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu ).
Metil narančasta ili metil oranž se u obliku otopine često koristi kao pH indikator .
Hematoksilin u prahu.
Fuksin u vodenoj otopini .
Većina močilnih bojila sadrži u orto- ili peri-položaju ili dvije hidroksilne grupe, ili dvije karboksilne grupe, ili jednu hidroksilnu i jednu karboksilnu grupu.
Bojila iz reda azo-spojeva.
Alcijan plavo močilo koje naglašava vrpčaste stanice Barrettovog jednjaka .
Umjetno plavo bojilo ili jarko plava E 133 .
Sok od jagode obojen s E129 Allura crvenim bojilom.
Kurkumin u prahu (E 100 ).
Etiopska djevojka s obojenom kosom od kane .
Leejevo močilo koje se koristi u stanicama žučnog mjehura.
Bakar(II) acetat se od davnina koristio kao fungicid i zeleno bojilo.
Jedna od prvih anilinskih boja bila je ljubičasti mauvein.
Krunidbeni plašt Rogera II. od Sicilije , svila obojena grimizom i ukrašena zlatnim nitima i biserima (Kraljevska radionica, Palermo , Sicilija , 1133. – 1134. - "Kunsthistorisches Museum", Beč ).
Sudan I bojilo u prahu.
Kongo crvenilo je azo-bojilo koje se upotrebljava pH indikator jer u prisustvu kiselina poplavi.
Nitro-bojilo dobiveno iz pikrinske kiseline (Tehničko sveučilište u Dresdenu ).
Auramin O u vodenoj otopini.
Francuski sir Mimolette koji koristi kao prehrambeni aditiv biksin (E 160b ).
Crvenim alizarinom obojena riba lat. Nematistius pektoralis i osvijetljena fluorescentnom svjetlošću.
Malahitno zelena .
Fluorescein .
U području histologije , eozin Y je oblik eozina koji se najčešće koristi kao histološko bojilo.
Rodamin u vodi.
Epitelna stanica usta prekrivena bakterijama obojena akridinskom narančastom . Stanična jezgra u zelenoj, a genetski materijal bakterija u narančastoj.
Tvar fluorescein fluorescira zeleno izložena ultraljubičastom zračenju .
Otopina safranina .
Nilsko plava u vodi; s lijeva na desno: pH 0, pH 4, pH 7, pH 10, pH 14.
Karmin se koristi i kao boja za ruž za usne .
Primjer majice s hiperkolorom (leukoindigo ). Sušilo (fen) je korišteno za promjenu plave u tirkiznu.
Bakterije obojene kristalno ljubičastom .
Oenin se nalazi u ljusci tamnih vrsta grožđa .
Bojilo je organska tvar koja se upotrebljava za bojenje tekstila , kože , krzna , papira , polimernih materijala (plastike ), živežnih namirnica (hrane ), farmaceutskih preparata i slično. Za razliku od boja i lakova , koji se u tankom sloju nanose na površinu materijala , bojila ulaze u materijal, tvore s njim kemijsku vezu , vežu se fizikalno (privlačnim silama ) ili unutar materijala tvore netopljive spojeve. Njihova je primjena bila poznata prije više tisuća godina (indigo u Egiptu , Kini i Indiji, purpur na Kreti ). Prirodna bojila bila su tijekom mnogih stoljeća glavna bojila za bojenje tekstila, a tek u drugoj polovici 19. stoljeća razvijaju se sintetska bojila.
Nositelji su obojenosti u bojilu kromofori , svojstvene nezasićene atomske skupine (na primjer azo , nitro , nitrozo , karbonilna ), koje su obično povezane s aromatskim jezgrama i pospješuju mezomeriju u konjugiranom sustavu. Osim što treba sadržavati kromofor, neka kemijska tvar može biti bojilo u tehničkom smislu ako postoji mogućnost da se veže i ugradi u materijal .[ 2]
Bojila su kemijske tvari koje apsorbiraju (upijaju) svjetlost u vidljivom dijelu spektra te su stoga obojene, a imaju sposobnost da boje tekstilna vlakna ili druge materijale manje ili više trajno, ulazeći s obojanim materijalom u kemijsku vezu ili vežući se na nj stalnim fizičkim silama .[ 3]
↑ Kräutler, Bernhard. 26. veljače 2016. Breakdown of Chlorophyll in Higher Plants—Phyllobilins as Abundant, Yet Hardly Visible Signs of Ripening, Senescence, and Cell Death . Angew. Chem. Int. Ed . 4882 (55): 4882–4907. doi :10.1002/anie.201508928 . PMC 4950323 . PMID 26919572
↑ bojila . Hrvatska enciklopedija . Leksikografski zavod Miroslav Krleža
↑ "Tehnička enciklopedija" (Bojila ), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.