Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors.
Please consider supporting us by disabling your ad blocker.

Responsive image


Bojilo

Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko).
Indigo dobiven iz biljke indigovke.
Purpurno obojene tkanine.
Svjetlosti različitih valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila.
Primjeri nekih organskih molekula.
Pomak područja apsorpcije svjetlosti prema većim valnim duljinama.
Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima.
P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut.
Boja se produbljuje kad je usamljeni elektronski par olabavljen prisutnošću negativnog naboja.
Listovi mijenjaju boju u jesen jer se njihovi kromofori (molekule klorofila) razgrađuju i prestaju upijati (apsorbirati) crvenu i plavu svjetlost.[1]
Alizarin je jedna od najstarijih i najviše upotrebljavanih prirodnih boja, koja se od davnina dobivala iz korijena broća - bojadisarski broć (lat. Rubia tinctorum).
Uzorak bakrenog ftalocijana, koji pokazuje snažnu boju svojstvenu za razne oblike ftalocijanina.
Zbirka prvih upotrebljivih umjetnih anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu).
Metil narančasta ili metil oranž se u obliku otopine često koristi kao pH indikator.
Hematoksilin u prahu.
Fuksin u vodenoj otopini.
Većina močilnih bojila sadrži u orto- ili peri-položaju ili dvije hidroksilne grupe, ili dvije karboksilne grupe, ili jednu hidroksilnu i jednu karboksilnu grupu.
Bojila iz reda azo-spojeva.
Alcijan plavo močilo koje naglašava vrpčaste stanice Barrettovog jednjaka.
Umjetno plavo bojilo ili jarko plava E 133.
Sok od jagode obojen s E129 Allura crvenim bojilom.
Kurkumin u prahu (E 100).
Etiopska djevojka s obojenom kosom od kane.
Leejevo močilo koje se koristi u stanicama žučnog mjehura.
Bakar(II) acetat se od davnina koristio kao fungicid i zeleno bojilo.
Jedna od prvih anilinskih boja bila je ljubičasti mauvein.
Krunidbeni plašt Rogera II. od Sicilije, svila obojena grimizom i ukrašena zlatnim nitima i biserima (Kraljevska radionica, Palermo, Sicilija, 1133. – 1134. - "Kunsthistorisches Museum", Beč).
Sudan I bojilo u prahu.
Kongo crvenilo je azo-bojilo koje se upotrebljava pH indikator jer u prisustvu kiselina poplavi.
Nitro-bojilo dobiveno iz pikrinske kiseline (Tehničko sveučilište u Dresdenu).
Auramin O u vodenoj otopini.
Francuski sir Mimolette koji koristi kao prehrambeni aditiv biksin (E 160b).
Crvenim alizarinom obojena riba lat. Nematistius pektoralis i osvijetljena fluorescentnom svjetlošću.
Malahitno zelena.
Fluorescein.
U području histologije, eozin Y je oblik eozina koji se najčešće koristi kao histološko bojilo.
Rodamin u vodi.
Epitelna stanica usta prekrivena bakterijama obojena akridinskom narančastom. Stanična jezgra u zelenoj, a genetski materijal bakterija u narančastoj.
Tvar fluorescein fluorescira zeleno izložena ultraljubičastom zračenju.
Otopina safranina.
Nilsko plava u vodi; s lijeva na desno: pH 0, pH 4, pH 7, pH 10, pH 14.
Karmin se koristi i kao boja za ruž za usne.
Primjer majice s hiperkolorom (leukoindigo). Sušilo (fen) je korišteno za promjenu plave u tirkiznu.
Bakterije obojene kristalno ljubičastom.
Oenin se nalazi u ljusci tamnih vrsta grožđa.

Bojilo je organska tvar koja se upotrebljava za bojenje tekstila, kože, krzna, papira, polimernih materijala (plastike), živežnih namirnica (hrane), farmaceutskih preparata i slično. Za razliku od boja i lakova, koji se u tankom sloju nanose na površinu materijala, bojila ulaze u materijal, tvore s njim kemijsku vezu, vežu se fizikalno (privlačnim silama) ili unutar materijala tvore netopljive spojeve. Njihova je primjena bila poznata prije više tisuća godina (indigo u Egiptu, Kini i Indiji, purpur na Kreti). Prirodna bojila bila su tijekom mnogih stoljeća glavna bojila za bojenje tekstila, a tek u drugoj polovici 19. stoljeća razvijaju se sintetska bojila.

Nositelji su obojenosti u bojilu kromofori, svojstvene nezasićene atomske skupine (na primjer azo, nitro, nitrozo, karbonilna), koje su obično povezane s aromatskim jezgrama i pospješuju mezomeriju u konjugiranom sustavu. Osim što treba sadržavati kromofor, neka kemijska tvar može biti bojilo u tehničkom smislu ako postoji mogućnost da se veže i ugradi u materijal.[2]

Bojila su kemijske tvari koje apsorbiraju (upijaju) svjetlost u vidljivom dijelu spektra te su stoga obojene, a imaju sposobnost da boje tekstilna vlakna ili druge materijale manje ili više trajno, ulazeći s obojanim materijalom u kemijsku vezu ili vežući se na nj stalnim fizičkim silama.[3]

  1. Kräutler, Bernhard. 26. veljače 2016. Breakdown of Chlorophyll in Higher Plants—Phyllobilins as Abundant, Yet Hardly Visible Signs of Ripening, Senescence, and Cell Death. Angew. Chem. Int. Ed. 4882 (55): 4882–4907. doi:10.1002/anie.201508928. PMC 4950323. PMID 26919572
  2. bojila. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  3. "Tehnička enciklopedija" (Bojila), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

Previous Page Next Page






Kleurstof AF صباغ Arabic Багрило Bulgarian Kasumba BJN রঞ্জক Bengali/Bangla Tint Catalan Lliwur CY Farbstoffe German Dye English Tinkturo EO

Responsive image

Responsive image