Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

Bosna i Hercegovina Kondominium Bosnien und Herzegowina (njem.) Bosznia-Hercegovinai Kondomínium (mađ.) Kondominij Austro-Ugarske ← 1878. – 1918. → Zastava Grb Himna Carevka      BiH u sklopu Austro-Ugarske Glavni grad Sarajevo Jezik/ci hrvatski, srpski Religija pravoslavlje, islam, katoličanstvo Vlada monarhija Car  - 1878. – 1916. Franjo Josip I. (prvi)  - 1916. – 1918. Karlo I. Austrijski (posljednji) Guverner  - 1878. – 1880. Leopold von Hofmann (prvi)  - 1914. – 1918. Alexander Spitzmüller (posljednji) Zajednički ministar financija  - 1878. – 1880. Leopold von Hofmann (prvi)  - 1878. – 1918. Alexander Spitzmüller (posljednji) Povijest  - Zaposjedanje BiH 1878. 1878.  - Aneksijska kriza 1908.  - Deklaracija sabora BiH 1918. Površina  - 1879. 51082 km2 Stanovništvo  - 1879. 1184164       Gustoća 23,2 st/km²   - 1885. otp. 1336091   - 1895. otp. 1568092   - 1910. otp. 1898044  Valuta kruna Danas dio Bosna i Hercegovina Crna Gora

Dio niza o članaka povijesti Bosne i Hercegovine

Stari vijek

Iliri na tlu Bosne i Hercegovine Rimljani u Bosni i Hercegovini

Srednji vijek

BiH u ranom srednjem vijeku Srednjovjekovna bosanska država

Novi vijek

BiH u Osmanskom Carstvu BiH u Austro-Ugarskoj

Kraljevina Jugoslavija

Država Slovenaca, Hrvata i Srba BiH u Kraljevini Jugoslaviji

Socijalistička Jugoslavija

Drugi svjetski rat u BiH BiH u socijalističkoj Jugoslaviji

Suvremena BiH

Rat u Bosni i Hercegovini Postdaytonska država

Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878. godine. Sljedeće četiri godine zemljom je upravljala vojna uprava, da bi 1882. bila zamijenjena civilnom vlasti. Godine 1908. Austro-Ugarska je odlučila pripojiti BiH, izazvavši tzv. aneksijsku krizu. Napetosti zbog pretenzija Srbije na BiH zbog velikog udjela Srba u stanovništvu dovele su do sukoba dvaju blokova – njemačko-austrougarskog i rusko-srpskog. Godine 1910. u zemlju je uveden normalan politički život i rad Sabora Bosne i Hercegovine, no Sarajevski atentat 28. lipnja 1914. bio je povod Prvom svjetskom ratu. Bojišnica između Austro-Ugarske i Srbije protezala se istočnom Bosnom i dolinom Drine. Prilikom raspada Austro-Ugarske, u studenom 1918. BiH pristupa Državi SHS.