![]() Dio niza o članaka |
Stari vijek |
Srednji vijek |
Novi vijek |
Kraljevina Jugoslavija |
Socijalistička Jugoslavija |
Suvremena BiH |
|
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država. Od 12. stoljeća kao banovina, a 1377. godine postala je kraljevstvo. Prvi kralj je bio Tvrtko I., a posljednji Stjepan Tomašević. U tom cijelom razdoblju su banovi i kraljevi priznavali hrvatsko-ugarske kraljeve za svoje seniore. Bosni je titulu kraljevstva priznao papa (koji je u zapadnom svijetu jedini imao pravo dodjelivati taj naslov) tek 1461. Njezinu konačnu propast 1463. godine uzrokovalo je Osmansko Carstvo. Tako je Bosna postojala 86 godina kao kraljevina, a 197 godina kao banovina. Iako nominalno zavisna zemlja Ugarskog kraljevstva i vazal hrvatsko-ugarskog kralja, Bosanska banovina je bila de facto neovisna država.[1][2][3]
Ovisno o razvoju, srednjovjekovna Bosna je poznata pod imenima Banovina Bosna i Bosansko Kraljevstvo ili skupnim imenom Srednjovjekovna Bosna. Poslije vladavine Stjepana II. Kotromanića bili su gotovo svi srednjovjekovni vladari Bosne katolici.[4] Kraljevina Bosna je bila katolička i zapadno orijentirana kraljevina, uz kasniji uticaj i s istoka nakon što je Tvrtko postao kralj otkada je počela bizantizacija titula na bosanskom dvoru.[5] Osim katoličanstva i pravoslavlja veliku ulogu u političkim prilikama odigrala je i authotona Crkva bosanska. Dragutin Pavličević opisuje ju kao graničnu katoličku tampon državu između katoličke Hrvatske i grkoistočne Srbije.[6]
Bila je to zapadno orijentirana, katolicka kraljevina koja postaje tampon drzava izmedju katolicke Hrvatske i grkoistocne Srbije.Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=
(pomoć)